Američki predsjednik Donald Trump sve je frustriraniji ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i u njemu sve češće vidi veću prepreku miru u Ukrajini nego u ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, tvrde izvori bliski američkoj administraciji, piše britanski Telegraph.
Prema tim izvorima, Trumpove nedavne odluke o zapljeni ruskog tankera pod sankcijama i davanju zelenog svjetla novom paketu sankcija bile su jasna poruka Kremlju da vrijeme za odugovlačenje istječe.
“On djeluje po principu mrkve i batine. A čini se da je s mrkvama završio”, rekao je Telegraphu izvor blizak Trumpovu najužem krugu suradnika.
Drugi izvor naveo je da je Trumpu ruska taktika pregovaranja “dva koraka naprijed, jedan nazad” postala sve zamornija.
Trump je ranije znao govoriti pozitivno o Putinu i u pojedinim izjavama krivnju za rat pripisivati Ukrajini. No više sadašnjih i bivših američkih dužnosnika reklo je Telegraphu da se razmišljanje Trumpove administracije sve više približava europskom stavu – da Putin zapravo kupuje vrijeme.
U srijedu su američke specijalne snage, unatoč riziku od izravnog sukoba s Moskvom, upale na ruski tanker registriran pod sankcijama. Nekoliko sati kasnije Bijela kuća je potvrdila da je Trump tijekom sastanka sa senatorom Lindseyjem Grahamom dao zeleno svjetlo zakonu o novim sankcijama protiv Rusije.
Riječ je o zakonskom prijedlogu koji bi predsjedniku dao iznimno široke ovlasti za izolaciju Rusije, uključujući mogućnost uvođenja carina od čak 500 posto na robu iz zemalja koje kupuju rusku naftu, naftne derivate ili uran.
Jedan bivši američki dužnosnik rekao je Telegraphu da administraciju najviše frustrira rusko ponašanje u pregovorima.
“Ono što administraciju zamara jest to da Rusi koriste taktiku dva koraka naprijed, jedan nazad. Djeluju kao da su spremni, a onda, kad dođemo do tema za koje smo mislili da bi im mogle biti prihvatljive, oni ili pojačaju pritisak ili jednostavno prestanu razgovarati”, rekao je.
Dodao je da je Ukrajina, za razliku od Rusije, pokazala veću spremnost na kompromis.
Trump je tijekom rata u Ukrajini često mijenjao ton prema objema stranama, nastojeći ispuniti predizborno obećanje da će osigurati mir.
Česte Trumpove izjave da vjeruje kako Putin iskreno želi mir zabrinjavale su europske saveznike Zelenskog. Oni su upozoravali da su nakon toplih razgovora dvojice čelnika često slijedili ruski raketni i dronovski napadi.
Rusija je, primjerice, lansirala balističke rakete i dronove na Kijev, pri čemu je poginula najmanje jedna osoba, dan prije nego što se Zelenski krajem prošle godine sastao s Trumpom u Mar-a-Lagu.
Jedan britanski dužnosnik rekao je Telegraphu da se zbog toga stav Trumpove administracije sada više nego ikad približio europskom pogledu na rat.
“Putinova kontinuirana brutalnost, podmuklo ponašanje i političko igranje nisu prošli nezapaženo u administraciji”, rekao je.
Britanski zamjenik premijera David Lammy u četvrtak se u Bijeloj kući sastao s američkim potpredsjednikom JD-jem Vanceom. Očekivalo se da će razgovarati o američkoj ponudi potpore sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu u slučaju nove ruske agresije.
Gotovo istodobno rusko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je te planove i poručilo da će svako raspoređivanje zapadnih snaga u Ukrajini smatrati “legitimnim ciljevima”.
“Rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorava da će raspoređivanje vojnih postrojbi, vojnih objekata, skladišta i druge infrastrukture zapadnih zemalja na teritoriju Ukrajine biti klasificirano kao strana intervencija”, rekao je glasnogovornik.
Nedugo potom Rusija je ispalila balistički projektil Orešnik na Lavov – grad stotinama kilometara udaljen od bojišnice, ali svega oko 40 kilometara od granice s Poljskom, članicom NATO-a i EU-a. Ukrajina je poručila da je riječ o testu za transatlantsku zajednicu.
Trump je nedavno i javno dao do znanja da je osobno frustriran Putinom. Na konferenciji za novinare u Mar-a-Lagu rekao je: “Nisam oduševljen Putinom, ubija previše ljudi.”
Dan kasnije odbacio je ruske tvrdnje da je Ukrajina dronom napala jednu od Putinovih rezidencija. “Ne vjerujem da se taj napad dogodio. Sada kad smo to mogli provjeriti, ne vjerujemo da se dogodio”, rekao je novinarima u zrakoplovu Air Force One.
Jedan bivši dužnosnik Bijele kuće rekao je Telegraphu da je Trump dodatno ohrabren i nedavnom operacijom specijalnih snaga u kojoj je zarobljen venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro.
“To je bila operacija kakvu su mogle izvesti samo Sjedinjene Države – ili možda Izrael”, rekao je.
Ipak, Telegraph podsjeća da su raniji pokušaji zaoštravanja odnosa s Moskvom često završavali popuštanjem pritiska. Jedan bivši član Trumpova Vijeća za nacionalnu sigurnost iz njegova prvog mandata rekao je da je i ova promjena tona dio uobičajenog ciklusa politike koja je i dalje usmjerena na razgovore s Kremljem.
“Mislim da je ovo pitanje operativne, a ne strateške razine. Možda će snažnije reagirati na određene operativne poteze, ali njegova strateška želja da brzo završi rat u Ukrajini ostaje nepromijenjena”, rekao je.
Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly poručila je da se Trumpov cilj nije promijenio.
“Predsjednik Trump fokusiran je na okončanje ovog rata i zaustavljanje besmislenog ubijanja do kojeg je došlo zbog nesposobnosti Joea Bidena”, rekla je Kelly, a prenosi Telegraph.