TURSKI predsjednik Recep Tayyip Erdogan prošlog je tjedna najavio da će njegova zemlja blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO ako one ne ispune određene uvjete.
Erdogan je zbog toga doživio dosta kritika, a među rijetkima koji su pohvalili taj potez bio je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Milanović smatra da se Hrvatska treba ugledati na Tursku
On se nedavno na press-konferenciji osvrnuo na zahtjev Finske i Švedske za pristupanje NATO-u.
>> Milanović: Meni je zanoktica Hrvata u BiH važnija deset puta od Finske
"Onima koji ne žele to vidjeti, da vide kako se ponašaju države koje brinu o svojim interesima i za to koriste sve raspoložive instrumente. Ono što Turska traži od Švedske je previše, ali ona na to ima pravo. NATO zbog toga danas nije mogao donijeti nikakvu odluku", rekao je Milanović.
"Turska sigurno neće ustati od stola bez da nešto dobije. Čuli ste izjavu ministra vanjskih poslova Mevluta Cavusoglua. Rekao je da mu narod ne dopušta da Švedska uđe u NATO. Kako se Hrvatska ponaša u svemu tome? Potpuno suprotno. Turska traži stvari koje su joj važne, koje drži nezaobilaznima", naglasio je Milanović.
Naravno, Milanović je oduševljen Erdoganovim potezom jer je i sam neuspješno pokušao isto - blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO sve dok se u BiH ne promijeni izborni zakon. Za razlika od Erdogana, Milanović nema konkretne ovlasti kojim bi realizirao svoju ideju, tako da je sve ostalo na nivou verbalnih provokacija i prijetnji.
Što Turska točno traži od Švedske i Finske?
Turska je u međuvremenu konkretizirala svoje zahtjeve.
>> Erdogan Švedskoj i Finskoj rekao turske uvjete za njihov ulazak u NATO
Erdogan je rekao šefu NATO-a Jensu Stoltenbergu da Ankara neće pozitivno gledati na članstvo Švedske i Finske u savezu ako te dvije zemlje jasno ne pokažu suradnju u borbi protiv terorizma i u ostalim pitanjima. No Erdogan je rekao i da podupire politiku otvorenih vrata NATO-a.
Erdogan je ranije u telefonskim razgovorima i čelnicima Švedske i Finske poručio kako je njegov uvjet za podršku priključivanju NATO-u tih zemalja da one prestanu pružati utočište osobama povezanim s Kurdistanskom radničkom partijom, koju Turska smatra terorističkom organizacijom, i pristašama Fethullaha Gulena, kojega Turska optužuje za organizaciju pokušaja državnog udara 2016. godine.
Ukidanje embarga na izvoz oružja Turskoj
Švedskoj premijerki Magdaleni Andersson u telefonskom razgovoru je rekao da Ankara očekuje konkretne korake u borbi protiv terorizma, izvijestila je turska državna novinska agencija Anadolija.
Erdogan je rekao i kako smatra da bi embargo na izvoz oružja nametnut Turskoj nakon njezina upada u Siriju 2019. trebao biti ukinut, piše Anadolija. Andersson je nakon razgovora na Twitteru napisala: "Radujemo se jačanju naših bilateralnih odnosa, uključujući mir, sigurnost i borbu protiv terorizma."
U drugom pozivu Erdogan je rekao finskom predsjedniku Sauliju Niinistu kako toleriranje terorističkih organizacija koje predstavljaju prijetnju savezniku u NATO-u ne bi odgovaralo duhu savezništva, objavila je Ankara.
Finski predsjednik uvjeren da će se sve riješiti
Finski predsjednik objavio je da je "otvoreno i izravno" razgovarao s turskim predsjednikom u sklopu rasprave o finskome članstvu u NATO-u.
"Rekao sam da će se Finska i Turska, kao saveznice u NATO-u, obvezati na međusobnu sigurnost i da će naš odnos tako postati snažniji", napisao je Niinisto na Twitteru nakon telefonskog razgovora s Erdoganom.
Stvari, dakle, idu prema raspletu.
O svemu tome smo razgovarali s dr. sc. Senadom Šelo Šabić, višom znanstvenom suradnicom u Institutu za razvoj i međunarodne odnose.
Senada Šelo Šabić za Index: Turska neće dobiti sve što traži
Za početak nas je zanimalo je li Erdoganov veto iznenađenje i jesu li Švedska i Finska te NATO u cjelini mogli cijelu stvar bolje diplomatski pripremiti.
"Ne bih rekla da se to moglo bolje pripremiti. Finci i Šveđani doživljavaju dramatične promjene, to su velike promjene za zemlje koje su desetljećima bile neutralne. Njima ulazak u NATO do ruske agresije na Ukrajinu nije uopće bio politička tema. Nakon što su se odlučili na ulazak u NATO mislim da su sa svoje strane u tako kratkom roku učinili što su mogli, da se tu nije moglo stvari diplomatski bolje odraditi", smatra Šelo Šabić.
"Što se tiče toga je li veto Turske iznenađenje, NATO se sastoji od 30 država pa je uvijek moguće da će neka članica možda pokušati određenu situaciju kapitalizirati u vlastitu korist", kaže.
"Mislim da Turska neće dobiti sve što traži. Teško je očekivati da će, primjerice, dobiti koncesiju smanjenja zaštite ljudskih prava u Švedskoj i Finskoj. Žao mi je što se Turska stavila u tu poziciju, jer gubi na svom kredibilitetu. Trebamo uzeti u obzir i da Turska zapravo radi predstavu kako bi se opravdala pred Rusijom, da želi pokazati da neće samo tako pristati na proširenje NATO-a, već radi dramu od svega prije nego konačno pristane", objašnjava Šelo Šabić.
Druga je opcija da se Turska planira pogađati u vezi ulaska Švedske i Finske.
"Hrvatska se ne treba ugledati na Tursku"
"Turska onda djeluje po principu "ako želite našu podršku, onda nam trebate dati to i to". Čak i u tom slučaju mislim da će se sve srediti, jer SAD sigurno nije rekao Finskoj i Švedskoj da mogu pristupiti NATO-u da bi to neka druga članica blokirala, uključujući i Tursku", smatra Senada Šelo Šabić.
"U konačnici očekujem da će Turska odustati od svoje blokade", kaže.
Predsjednik Milanović smatra da se Hrvatska treba ugledati na Tursku. Pitali smo Šelo Šabić kako to komentira.
"Mislim da je Erdoganov način pogrešan. Kratkoročno je moguće u određenoj konstelaciji postići neke dobitke na taj način, ali dugoročno postajete iritantni svima ostalima s kojima ste u savezu. Tako zapravo slabite svoju poziciju", smatra ona.