Čini se da su Ukrajinci napali ruske zračne baze istim dronom kakav je pao na Zagreb

RUSIJA u jučerašnjim napadima možda nije imala posebno dramatične gubitke - prema njezinom izvještaju, oštećena su dva bombardera Tu-95 u zračnoj bazi Engels-2 u regiji Saratov i uništena cisterna s gorivom za avione u zračnoj bazi Djagiljevo u Rjazanu. Navodno je poginulo troje, a ranjeno još petero pripadnika ruskih zračnih snaga. 

No sama činjenica da su napadi izvedeni dovoljno je alarmantna za Ruse i ohrabrujuća za Ukrajince, koje Rusi krive za napad. Prvo, zato što je Engels baza s ruskim strateškim bombarderima, dakle, avionima koji mogu nositi projektile s nuklearnim bojevim glavama. 

Štoviše, ukrajinske snage koje su očito izvele napad (iako za to nisu preuzele odgovornost), napravile su to u idealnom trenutku - neposredno prije nego što su ovi bombarderi trebali poletjeti i sudjelovati u još jednom razornom napadu krstarećim i balističkim projektilima na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu.

Ukrajinski napad osujetio novo rusko raketiranje Ukrajine 

Zahvaljujući ovom preventivnom napadu, čini se da je u ruskom raketiranju sudjelovalo znatno manje bombardera te da je ispaljen znatno manji broj projektila od planiranog te da zbog toga nisu ostvarili plan da golemim opsegom napada preplave ukrajinsku protuzračnu obranu. 

Ukrajinske zračne snage izvijestile su da je njihova protuzračna obrana srušila čak 60 od 70 ruskih projektila. To je nemoguće neovisno potvrditi, a znamo da su ruski napadi ponovno izazvali isključenja struje diljem zemlje, pogotovo na jugu, ali očito ukrajinskoj mreži nisu nanijeli završni udarac, kojem se Rusija možda nadala. 

"Ne možete precijeniti značaj ruskih baza u Saratovu (Engels-2) i Rjazanu koje su pogođene. Postoje 3 baze u cijeloj Rusiji za smještaj strateških bombardera tipa Tu-95. Za usporedbu, to je kao kad bi netko pogodio zračnu bazu Edwards u Kaliforniji", komentirao je jedan od vojnih blogera koji prate rat u Ukrajini, a na Twitteru piše pod pseudonimom Tendar.

Drugi razlog zbog kojeg je ovaj napad tako ponižavajući za Rusiju leži u udaljenosti koje su ukrajinski projektili ili dronovi morali prijeći. To svakako nije prvi napad na vojne mete na ruskom tlu, ali je najdalekometniji napad dosad s obzirom na to da se baza Engels-2 nalazi više od 700 kilometara od ukrajinsko-ruske granice. 

"To znači da u zapadnoj Rusiji nema mjesta koja su izvan dosega Ukrajine"

Uz to, šteta na avionima mogla bi biti veća nego što Rusi žele priznati sudeći po satelitskim snimkama na kojima se vide tragovi požara na pisti i vatrogasna pjena na jednom avionu. 

"To je veći udarac za imidž nego za vojsku. To znači da u zapadnoj Rusiji nema mjesta koja su izvan dosega Ukrajine", primijetio je za Reuters Oleh Ždanov, vojni analitičar iz Kijeva. Ruski vojni blogeri ni ovaj put nisu krili svoju ogorčenost. 

"A ja, naivna civilna budala, mislio sam da se avioni za vrijeme rata drže pod betonskim zaklonima. Zar ne? Ispostavilo se da mali dronovi, čija je opasnost bila toliko zanemarena, mogu napadati strateške avione", komentirao je jedan od njih, Vladlen Tatarski.

>> Kako Ukrajina izvodi napade tako duboko u ruskom teritoriju?

 

Prema verziji događaja ruskog ministarstva obrane, Ukrajina je izvela napad bespilotnim letjelicama sovjetske proizvodnje na njihove zračne baze, pri čemu ih je ruska protuzračna obrana srušila, ali su krhotine pale na ove dvije baze. 

Ruski novinar tvrdi da su baze napadnute dronom Tu-141. Isti takav je pao na Zagreb

Nisu, doduše, objasnili zašto ih protuzračna obrana nije presrela mnogo prije nego što su se približili bazama. Još jedan ukrajinski vojni analitičar Oleksandr Musijenko naglasio je da bi takav dron trebao biti "vidljiv na radarima" i izrazio čuđenje što ga ruski protuzračni sustavi S-400, koji bi trebali čuvati ove baze, nisu srušili na vrijeme. 

U međuvremenu je i neimenovani ukrajinski dužnosnik za New York Times potvrdio da njegova zemlja stoji iza napada te da su dronovi lansirani s ukrajinskog teritorija, ali i da je barem jedan napad izveden uz pomoć ukrajinskih specijalaca, koji su bili u blizini baze.

Ruski novinar Aleksander Kots tvrdi da se radilo o staroj bespilotnoj letjelici sovjetske proizvodnje Tu-141 Striž, koja je dizajnom i veličinom mnogo sličnija krstarećim projektilima nego modernim dronovima.

Njegovu tvrdnju na Twitteru je prenio američki vojni analitičar s Instituta za istraživanje vanjske politike i bivši marinac Rob Lee, koji je primijetio i da će, ako su Ukrajinci "uspjeli pogoditi metu tako duboko u ruskom teritoriju, vjerojatno biti ozbiljnih pitanja o ruskoj protuzračnoj obrani".

Nikad nismo dobili informaciju odakle je dron doletio u Zagreb

"Tu-141 je tehnologija iz 1970-ih. Ako ruski radari i protuzračna obrana nisu mogli poraziti Tu-141 koji je letio stotinama milja od udara na njihovu glavnu zračnu bazu za strateške bombardere u ratnom okruženju, to ne sluti na dobro za njihovu sposobnost da zaustave masovni napad krstarećim projektilima", zaključio je Lee.

Za hrvatsku javnost, međutim, ovaj podatak mnogo je više od kurioziteta jer je golemi dron težak šest tona i dug 14 metara, koji se u ožujku, na početku ruske invazije na Ukrajinu, srušio u Zagrebu, bio upravo sovjetski Tu-141. Pukom srećom nitko nije nastradao, prije svega jer se nije zabio u obližnji studentski dom. 

Istraga nadležnih hrvatskih tijela utvrdila je da je dron došao s područja Ukrajine, ali nikad nije službeno utvrđeno je li lansiran s područja pod ukrajinskom kontrolom ili pod ruskom okupacijom, odnosno koja strana u ratu ga je lansirala, koju je metu ciljala i kako je dron završio stotinama kilometara zapadno od bojišta.

Državno odvjetništvo, podsjetimo, Indexu je reklo kako su "odgovori na pitanja od kuda je došla letjelica i čija je letjelica u nadležnosti drugih tijela, a ne u nadležnosti državnog odvjetništva".

Ipak, na presici DORH-a u travnju stručnjaci su otkrili da je krilo drona bilo prebojano plavo-žutim bojama ukrajinske zastave preko originalne sovjetske crvene zvijezde, ali i da je nosio aviobombu OFAB 100-120.

I Rusi i Ukrajinci negirali da je njihov

I ukrajinsko ministarstvo obrane i rusko veleposlanstvo tada su negirali da je dron njihov. Naravno, ukrajinska zastava na dronu sama po sebi nije definitivni dokaz jer ju je ruska vojska mogla obojiti kako bi svalila krivnju na Ukrajince. 

Međutim, ako su Ukrajinci koristili isti takav dron u jučerašnjem napadu na ruske baze, to je dodatna indicija da bi i dron koji je pao na Zagreb mogao biti upravo ukrajinski. 

>> Dron od šest tona prije 8 mjeseci pao na Zagreb. RH i dalje ne zna tko ga je lansirao

I Forbes sada piše da je "već u ožujku bilo očito da su ukrajinske zračne snage modificirale neke od svojih Tu-141 za jednosmjerne samoubilačke misije", s obzirom na to da je dron koji se srušio u Zagrebu očito imao namontiranu bombu. 

Lee je primijetio da je u napadu na Rusiju mogao biti korišten i drugi tip stare sovjetske bespilotne letjelice Tu-143. Ako je riječ o Tu-143, to ne bi bilo prvi put jer je u srpnju Rusija optužila Ukrajinu za napad upravo takvim dronovima na ruske baze kod Kurska i Belgoroda tvrdeći da ih je uspješno srušila. 

Međutim, manji Tu-143 ima domet od oko 250 km, dok veći Tu-141 ima domet do 1000 km, zbog čega analitičar specijaliziranog vojnog portala WarZone Thomas Newdick zaključuje da se vjerojatno radilo o ovom drugom. 

Kako je Lee primijetio za Guardian, zračna baza Djagilevo također je iznimno važna za Rusiju jer se, osim bombardera kojima napada Ukrajinu, u njoj nalazi jedina njezina pukovnija zračnih cisterni Il-78 za opskrbu vojnih aviona gorivom u letu.

Ukrajinci preinačili izviđački dron u "kamikazu"?

Prvotna svrha ovih zastarjelih sovjetskih dronova bila je izviđanje, no čini se da su ih Ukrajinci preinačili u dronove kamikaze, prije svega tako što su umjesto kamere na njega montirali bombe, a možda i suvremenu navigaciju.

Američki vojni analitičar i bivši pripadnik specijalne jedinice Seal Team 6 Chuck Pfarrer tvrdi da su Ukrajinci ugradili GPS navigaciju u te dronove. To, pak, ponovno povlači pitanje je li upravo zbog pogrešnih GPS-koordinata dron nekako završio u Zagrebu.

I Newdick smatra da je udaljenost u jučerašnjim napadima bila slična kao u misterioznom incidentu u Zagrebu, kad je ovaj dron na mlazni pogon preletio gotovo 600 kilometara od ukrajinske granice do glavnog grada Hrvatske. 

Postoji, međutim, još jedna mogućnost. Naime, ukrajinski proizvođač oružja Ukroboroprom upravo je prošlog vikenda objavio da je dovršio nekoliko uspješnih testova na novoj borbenoj bespilotnoj letjelici s dometom od čak 1000 km.

Dodao je da ga mora testirati i u uvjetima elektroničkog ometanja, ali ova vijest potaknula je nagađanja da je upravo taj novi model drona mogao biti oružje kojim su napadnute baze duboko na ruskom tlu.

Ako je ipak riječ o Tu-141, i sada i u incidentu u Zagrebu, za međusobno povjerenje Ukrajine i NATO-a, čija je Hrvatska članica, svakako bi bilo poželjno da Kijev to javno prizna i otkrije okolnosti u kojima je došlo do takve nesreće. 

Pročitajte više

 

Pročitajte više