U studiji objavljenoj u prosinačkom broju časopisa ´Ecological Applications´, opisuje se kako su znanstvenici s nekoliko američkih sveučilišta pratili tri specifična gena kod divljih i uzgojenih suncokreta ne bi li utvrdili koliko često i u kojoj mjeri će se te biljke križati i prenositi gene na sljedeću generaciju.
Uzgojene suncokrete pokušava se napraviti otpornima na gljivice i štetočine, a suncokreti koji rastu divlje smetaju uzgajivačima. Takvi suncokreti, ionako obrasli korovom, mogli bi napraviti još više štete ako gen za zaštitu od insekata iz kultiviranih suncokreta prijeđe u divlje populacije.
Znanstvenici su otkrili da divlji i križani suncokreti imaju jednaki postotak preživljavanja, no divlji više cvjetaju i imaju više sjemenki. To znači da bi divljih suncokreta bilo više nego genetski modificiranih, kojima uspješnu reprodukciju umanjuju još ptice i kukci koji se radije hrane njihovim sjemenjem.
Količina genetičkih markera koji se prenose na iduće generacije je varirala, no geni uzgojenih suncokreta, jednom kad uđu među divlje, imaju veću vjerojatnost da će generacijama preživjeti.
´Znali smo da se geni mogu širiti, ali sada vidimo kako izravne mjere u proizvodnji sjemenja utječu na učestalost uzgojenih gena u divljim biljkama´, rekla je Allison Snow sa Sveučilišta Ohio.
´Studija dokazuje i da geni ostaju kad se prvi naraštaj hibrida pokaže lošim u odnosu na divlje biljke´, dodala je.
To istraživanje otvorilo je put ekološkim znanostima da predvide kretanja gena među biljkama. Prijašnje su studije pokazale da će uzgojene biljke razmjenjivati genetski materijal s divljima, a ova je prva koja kombinira procjene o vjerojatnosti preživljavanja gena u miješanim biljkama i mjerenje prijenosa gena kod hibrida.