Kako HDZ novim izbornim jedinicama simulira demokraciju i manipulira

KADA je Jadranka Kosor preuzela premijerku dužnost prvo obećanje bilo je da će se pozabaviti prekrajanjem granica općina i županija, u smislu spašavanja proračuna. Nikad to nije napravila, ali se u zadnji trenutak sjetila prekrajati izborne jedinice.

Tri godine imao je HDZ vremena prekrajati izborno zakonodavstvo. Tri godine ništa po tom pitanju nije napravio. Vladajuća stranka to se odlučila napraviti u izbornoj godini, i time stvorila dojam o "izbornom inženjeringu" i ad hoc izmjenama kojima nije prethodio dugoočekivani popis birača u pojedinim jedinicama, a što ponovno ostavlja dojam da se želi manipulirati izbornim jedinicama u svrhu stranačkih interesa. Naravno, u interesu vladajućeg HDZ-a i njihovih koalicijskih partnera.

Tako bi prema prijedlogu vladajuće stranke, do kojeg je došao Novi list, došlo do tzv. razbijanja 9. izborne jedinice zbog prevelikog broja birača. 7. izbornoj jedinici koja se proteže od Bakra do Zagreba time bi se dodali tradicionalno oporbeni Krk, Cres, Lošinj, Rab i Lika koji su zajedno s Istrom i Primorsko-goranskom županijom pripadali 8. izbornoj jedinici, 6. izborna jedinica ostala bi bez Velike Gorice, podijeljene između oporbe i HDZ-ove koalicije, koja bi pripala 7. izbornoj jedinici, a Sisačko-moslavačka županija prelazi u 2. izbornu jedinicu čime bi se spriječilo propadanje glasova biračkog tijela odanog HSS-ovoj Marijani Petir, pošto je Seljačka stranka najjača u drugoj izbornoj jedinici. Do preinaka jedino nije došlo u 5. izbornoj jedinici pod kojom se nalaze Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija.

"To se radi na početku mandata"

HDZ-ov prijedlog Izmjena izbornih jedinica, međutim, naišao je samo na kritike. I to ne samo iz oporbenih redova koji su ogorčeni prijedlogom vladajuće stranke nazivajući ga "dramatičnim rušenjem pravne države", već i iz redova uglednih politologa.

"Nije primjereno u izbornoj godini intervenirati u izborno zakonodavstvo. Ako se to treba napraviti, onda se to radi na početku legislativnog razdoblja, odnosno, na početku mandata, a ne na njegovom kraju", komentirao je za Index prof. dr. Anđelko Milardović, politolog. Ako se to čini na kraju mandata, kaže nam prof. Milardović, onda to automatski stvara percepciju o prekrajanju izborne geografije.

"To onda baca sjenu i na etičku dimenziju i to u 23.55 sati, pet minuta prije kraja, te asocira na nestabilnost političkog sustava", objašnjava Milardović dodajući kako on i inače zagovara to da bi se kompletno izborno zakonodavstvo trebalo korigirati, uključujući i izbornu geografiju.

Prema njegovom mišljenju, to bi se trebalo napraviti po uzoru na neke europske zemlje, poput Norveške i Finske, i vaneuropskih, SAD-a i Filipina, gdje je u izborno zakonodavstvo ugrađen točan datum izbora svake četiri godine. "To treba napraviti kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini, kad je riječ o parlamentarnim i predsjedničkim izborima. Predlažem da se izbori održavaju svake četiri godine između 7. i 25. studenog. Time bi se doprinijelo stabilnosti izbornog i političkog sustava i time bi svi akteri političkog procesa imali sva pravila igre na vrijeme. Onda bi prestale sumnje u manipulaciju, kao što sada imamo osjećaj simulirane demokracije i manipulacije", zaključuje Milardović.

Vlada mora snositi odgovornost

Ugledni politički filozof Žarko Puhovski drži, pak, kako se cijela politička struktura ovdje našla u zatvorenom krugu. "Naime, postoji zahtjev Ustavnog suda da se konačno postupi po zakonu prema kojem razlika u broju birača može biti plus-minus 5 posto, a koja je sada puno veća. Međutim, do toga je došlo prekasno. Već smo duboko u izbornoj godini i sada se nalazimo pred pitanjem hoće li se ispuniti zahtjev Ustavnog suda i postupiti na način da se povrijedi načelo jedne godine ili ga ne mijenjati i time ne udovoljiti zahtjevu Ustavnog suda koji je pravedan i logičan", kaže Puhovski, prema čijem je mišljenju manje zlo povrijediti načelo jedne godine.

Međutim, ističe Puhovski, važno je jasno utvrditi tko je za ovo stanje odgovoran, je li to Ustavni sud ili netko drugi. "To treba ispitati i zahtijevati ozbiljne konsekvence za one koji su za to odgovorni", kaže Puhovski dodajući kako je po njegovom mišljenju za nastalo stanje "odgovorno Ministarstvo uprave, dakle Vlada". "I sam sam, kao i neki drugi, puno prije upozoravao da je to pitanje koje se mora riješiti", zaključuje Puhovski, dodajući da, koliko je njemu poznato, ovo ipak neće ni na koji način neće utjecati na rezultate izbora.