Kako je prošao nigerijski eksperiment sa šerijatom?

Ilustracija: EPA

PRIJE dvadeset godina nekoliko saveznih zemalja najmnogoljudnije afričke države Nigerije je na opći užas jednog i oduševljenje drugog dijela stanovništva uvelo šerijatsko pravo. Kakva su iskustva danas? Analizu donosi Deutsche Welle.

Bio je 27. listopada 1999. kada je guverner nigerijske savezne zemlje Zamfara najavio kako je ovdje ubuduće na snazi i islamski zakonik šerijat. Ovaj primjer je slijedilo još 11 drugih saveznih zemalja najmnogoljudnije afričke države. Kršćani su izišli na ulice u ovim saveznim zemljama, a u neredima koji su uslijedili je život izgubilo nekoliko tisuća stanovnika. Kako kršćana tako i muslimana.

Šerijat kao "barbarski zakon"

Direktor katoličkog centra Kukah Atta Barkindo se nerado prisjeća tog vremena. "Vojna diktatura je tek završila i nitko nije znao koje posljedice će sa sobom donijeti odluka o uvođenju šerijata", kaže ovaj dušobrižnik koji se zalaže za ekumenski dijalog. I imam Nuruddeen Lemu iz glavnog grada savezne zemlje Niger Minne, se prisjeća tog vremena. "Vladao je strah među ne-muslimanskim stanovništvom od dominacije", kaže i odmah se nadovezuje: "No muslimani nisu obavili svoju zadaću i uklonili te strahove."

Lemu smatra da su sa šerijatom povezane mnoge legende koje nisu točne, poput one o odsijecanju ruke ili prisiljavanje na prihvaćanje islama. "Mnogi ne-muslimani šerijat smatraju barbarskim", kaže Lemu. No šerijat se primjenjuje samo kod muslimana. Zbog toga u mnogim saveznim zemljama na sjeveru Nigerije postoje paralelni zakonski sustavi. Šerijat na sjeveru Nigerije ima bogatu tradiciju još iz pretkolonijalnog razdoblja kada su se ovi dijelovi zemlje nalazili u sklopu moćnih sultanata Sokoto i Borno. S obzirom na to da je ovdje vladalo relativno blagostanje i na šerijat se gledalo pozitivno i odmah nakon nezavisnosti od britanske kolonijalne sile početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća su zahtjevi za uvođenjem islamskog temeljnog zakona postajali sve glasniji.

Šerijat kao predizborni adut

No to je postalo moguće tek nakon 1989. kada je Nigerija nakon desetljeća vojnih diktatura postala višestranačka demokracija. Olusegun Obasanjo kao prvi predsjednik i kršćanin je dozvolio uvođenje šerijata, što mu je među muslimanskim dijelom stanovništva donijelo mnoge pobornike. Što mu je opet pomoglo i u političkom smislu. I ne samo njemu, nego i mnogim guvernerima sjevernih saveznih zemalja.

Halima Jibril, predsjednica Udruge muslimanki Nigerije, šerijat vidi u pozitivnom smislu i to ponajviše zbog zabrane alkohola. Zbog šerijata, kako kaže, se muškarci više brinu o svojim obiteljima. Ona ističe i pozitivnu ulogu šerijata u aspektu socijalne skrbi.

Dodatne podjele

No u sigurnosnom smislu se na sjeveru zemlje nije mnogo toga promijenilo u posljednjih dvadesetak godina. Bande često otimaju stanovnike i ucjenjuju rodbinu. Ovdje, u usporedbi s ostatkom zemlje, djeca vrlo kratko pohađaju školu, a šerijat nije spriječio niti širenje radikalnih ideja grupe Boko Haram.

Imam Lemu traži da se provedu reforme koju su trebale biti pokrenute uvođenjem šerijata, posebice na polju borbe protiv korupcije.

I kršćanin Atta Barkindo je razočaran i rezignirano zaključuje: "Šerijat je dodatno podijelio našu zemlju." On se zalaže za Nigeriju kao sekularnu zemlju. "Vjera danas u Nigeriji određuje sve: tko ima pristup bogatstvima, moći i privilegijama i to nije dobro."

Pročitajte više