IZRAELSKI premijer Benjamin Netanyahu uvjeravao je još u nedjelju navečer Izraelce, već umorne od sukoba s Palestincima iz Gaze, da čini "sve što može kako bi izbjegao nepotrebni rat". Dva dana kasnije, Izrael se našao na rubu upravo takvog rata.
Srećom, čini se da je jučer navečer ipak nastupio prekid vatre. Iako ga je objavio samo Hamas, dok je Izrael odbio potvrditi da će zaustaviti vojno djelovanje sa svoje strane te najavio da će vojska "nastaviti operacije ako budu potrebne". Ipak, nebo nad Gazom i jugom Izraela od jučer navečer je mirno.
>> Hamas objavio prekid vatre s Izraelom
>> Hamas ispalio više od 400 raketa na Izrael, u tijeku su najgori sukobi od 2014.
Ali kako je uopće došlo do silovitog sukoba u samo 24 sata? Sve je počelo potpuno nenadano: nakon propale obavještajne misije izraelskih komandosa koja je završila u oružanom obračunu s Hamasom, rezultat je bio sedam ubijenih palestinskih boraca Hamasa i Komiteta narodne obrane i jedan ubijeni izraelski specijalac.
Prema onome što dosad znamo, borci Hamasa zaustavili su izraelske specijalce, koji su se vozili civilnim automobilom, oko 3 kilometra od izraelsko-palestinske granice, istočno od grada Khan Younisa. Izraelci su navodno otvorili vatru i ubili lokalnog zapovjednika Hamasa. Palestinci su se tada dali u potjeru za Izraelcima, nakon čega su izraelski specijalci dobili podršku tenkova i aviona koji su gađali pripadnike Hamasa. Izraelski specijalci su u ovoj akciji spašavanja na kraju izvučeni helikopterom, javlja BBC.
Hamas zaprijetio da će zasuti milijune Izraelaca raketama
A onda je čitava situacija eskalirala u najteži oružani sukob između Izraela i Palestine od 2014. U silovitoj razmjeni raketnih i minobacačkih napada s palestinske strane te zračnih napada s izraelske ubijeno je najmanje troje ljudi, od kojih je barem nekoliko boraca, u Gazi te jedan civil u Izraelu, a još su deseci ozlijeđeni na obje strane. Izrael je poslao dodatne snage na granicu s Gazom, koje bi u slučaju daljnje eskalacije mogle biti poslane preko granice.
Izraelska vlada je u ponedjeljak navečer zaprijetila da je Hamas "prešao crvenu liniju" te da će uskoro "eskalirati svoj odgovor" i početi ravnati sa zemljom nebodere u Gazi, a onda je to počeo i raditi. Hamas je pak zaprijetio da će proširiti napade na izraelske gradove Ashdod, Ashkhelon i Beershebu ako izraelska vojska nastavi sa zračnim udarima - pa čak i da će milijuni Izraelaca uskoro biti zasuti njihovim raketama.
Što se same obavještajne misije (koja je izazvala sukob) tiče, izraelske obrambene snage (IDF) zbog tajnosti operacije nisu objavile specifične detalje o njoj, ali napomenule su da njen cilj "nije bio ubiti niti oteti teroriste, već ojačati izraelsku sigurnost". Stoga se, po svemu sudeći, radi o obavještajnoj operaciji koja je pošla krivo kada su specijalci zaustavljeni. To je BBC-evom reporteru u Jeruzalemu potvrdio i neimenovani izraelski general.
Zgrada palestinske televizije sravnjena sa zemljom
Palestinski militanti iz Gaze su na Izrael ispalili više od 400 projektila i minobacačkih granata. Sirene za zračnu uzbunu zavijale su od Sredozemnog mora do Mrtvog mora, a stanovnici gradova Ashdod i Beersheba proveli su noć u podzemnim skloništima.
Iako je većina projektila promašila cilj ili ih je presrela izraelska proturaketna obrana, 19-godišnji izraelski vojnik teško je ozlijeđen kad je antitenkovski projektil pogodio autobus na jugu zemlje. Ukupno je najmanje 16 ljudi u Izraelu ozlijeđeno, a jedan je ubijen u izraelskom gradu Ashkelonu - i to Palestinac porijeklom iz Hebrona na Zapadnoj obali, drugoj palestinskoj enklavi.
Izraelska vojska nije dugo čekala s odgovorom - u zračnim udarima pogodila je više od stotinu vojnih položaja i spremišta oružja diljem Gaze, kao i televizijsku i radijsku postaju Al Aqsa koju je IDF opisao kao njihov propagandni odjel. Druge mete bile su Amal Hotel s uredima Hamasa te sjedište vojno-obavještajne službe ove organizacije čije političko krilo je na vlasti u ovom dijelu Palestine od 2006. U jednoj zgradi koja je bombardirana nalazile su se vojne i obavještajne snage Hamasa, ali i dječji vrtić.
Unatoč ovim teškim gubicima, Hamas je jučer navečer proslavio "pobjedu" protiv izraelskih snaga, pozivajući se na uspješno zaustavljanje izraelske tajne akcije i pogodak vojnog autobusa - za kojeg tvrde da su njime mogli nanijeti i mnogo veće gubitke, ali su namjerno pričekali da se autobus isprazni jer nisu željeli eskalirati sukob. "Narod Gaze prigrlio je otpor sa strpljenjem i ponosom", rekao je slavodobitno vođa Hamasa Ismail Haniyeh.
>> Izrael je ubio 60 Palestinaca. Jesu li to bili mirni prosvjednici ili teroristi?
Ovaj je sukob je izbio nakon nekoliko godina relativnog zatišja - vrlo relativnog, budući da su posljednjih mjeseci izraelske snage ubile oko 2000 izraelske prosvjednika koji su pokušali prijeći granicu, od kojih su neki bili naoružani i nasilni.
To pak znači da bi sav napredak, koji je postignut na višemjesečnim mirovnim pregovorima pod posredništvom Egipta, mogao propasti. Ti su pregovori već urodili povećanjem opskrbe električnom energijom za opkoljenu i ekonomski blokiranu palestinsku enklavu i slanjem financijske pomoći od više desetaka milijuna dolara za plaće i socijalnu skrb, prvenstveno od Katara. To je, naravno, u interesu i Izraelu, kako bi se umanjile tenzije i nezadovoljstvo okruženih i umnogome obespravljenih stanovnika Gaze, u kojoj su uvjeti života iznimno teški.
Zašto je Izrael riskirao rat zbog rutinske obavještajne misije?
Zbog ovoga se, kako piše New York Times, neki Izraelci pitaju: zašto je njihovo vodstvo riskiralo novi rat i još manje šanse da će ikad sklopiti mir s Palestincima, a sve zbog jedne, kako je izraelski dužnosnici opisuju, prilično rutinske obavještajne misije u Gazi? Analitičari pak smatraju da je odgovor upravo to što je misija bila rutinska - nitko nije očekivao da će izraelski komandosi biti otkriveni, kamoli uhvaćeni - a na kraju su se jedva izvukli tako što je po njih doletio helikopter, a tenkovi i avioni odbili palestinske militante koji su se za njima dali u potjeru.
"Prava pretpostavka je da operacija neće biti otkrivena. To nije 100 % sigurno, ali može se procijeniti da se 99 % ovih operacija nikad ne otkrije, a 99 % je dovoljno dobro da bi se donijela odluka da će jedinica ući, izvršiti (misiju) i izići bez detekcije", komentirao je za New York Times umirovljeni izraelski general i bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Giora Eiland. Ali visoki trošak tog sitnog rizika pokazao se zadnja dva dana.
Izraelska vlada imala je jučer sastanak sigurnosnog kabineta, a dužnosnici su u to vrijeme još uvijek odbacivali ponude Ujedinjenih naroda i Egipta o posredovanju u dogovorima o prekidu vatre.
Izrael misli da mora "poslati snažnu poruku" Hamasu
"Mislim da se trenutno moramo izravno pozabaviti situacijom. To je sigurnosni izazov, sigurnosna prijetnja južnom dijelu Države Izrael. A prije nego raspravimo pitanje s bilo kojim međunarodnim organizacijama, moramo biti sigurno da možemo zaštititi naše građane. Zato je trenutno prioritet vojna akcija, kako bismo poslali vrlo jasnu i snažnu poruku", komentirao je za New York Times glasnogovornik izraelskog ministarstva vanjskih poslova Emmanuel Nachson i sugerirao da bi prihvatiti razgovore poslalo bi pogrešnu poruku. Umjesto toga, zaključio je da militanti u Gazi moraju razumjeti da "ne mogu samo pucati kad god to požele i onda prestati pucati kao da se ništa nije dogodilo".
No osim cijene koju bi mogao platiti Hamas, mogao bi je platiti i Izrael. Unatoč tome što je izraelska vojska nekoliko puta vojno intervenirala u Gazi u posljednjih 10 godina, pri čemu je nanijela teške gubitke Hamasu, velikim dijelom uništila njihove podzemne tunele, skladišta oružja i streljiva, ali i izazvala ogromne civilne žrtve, palestinski militanti i dalje imaju značajne vojne kapacitete. Izraelska vojska procjenjuje da Hamas i druga frakcija Islamski džihad imaju više od 20 tisuća raketa i minobacačkih granata.
Izaslanik UN-a za regiju Nickolay Mladenov apelirao je na obje strane da moraju "zakoračiti natrag s ruba ponora" i da "rakete moraju stati, a svi moraju pokazati suzdržanost". Zasad se čini da su to izraelske i palestinske vlasti, u zadnji tren, ipak učinile.
Prema diplomatskom izvoru koji je upoznat s pregovorima, Izrael i Hamas obvezali su se vratiti "na odredbe sporazuma iz 2014.", nakon pogibeljnog rata tijekom ljeta te godine. No taj izvor ističe za Reuters da je situacija "vrlo neizvjesna" i da bilo kada može "ponovno" eksplodirati.