Dobar posao u Hrvatskoj: HEP kupi za 47€, proda PPD-u za 11€. PPD proda za 105€

Foto: EPA, Emica Elmedji PIXSELL

SAZNAJE se sve više detalja oko afere s plinom. Iako su građani Hrvatske naviknuti da u energetskom sektoru bujaju korupcija i nepotizam, ovog puta se radi o širem problemu. Cijeli problem je nastao kao izravna posljedica vladine uredbe i obnavljanja te uredbe u trenutku kada je bilo jasno da više nije potrebna (ako je uopće u početku i bila).

Vječno pitanje kada su u pitanju državne institucije, državne kompanije i političke odluke u Hrvatskoj - je li posrijedi obična nesposobnost, planirani kriminal ili kombinacija? Prema standardnom obrascu, vladajući ignoriraju problem, a potpredsjednik vlade za gospodarstvo Oleg Butković tvrdi kako nema štete ni za HEP ni za građane.

Štete itekako ima, procjenjuje se da je već narasla na desetak milijuna eura, a svakim danom raste za dodatnih pola milijuna eura. Dok se HEP, vlada i Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) međusobno optužuju za to tko je najviše kriv, stvaraju se novi troškovi.

> PPD: Nemamo enormnu zaradu na prodaji plina

Vladina uredba iz prošle godine je početak problema

Ishodište problema nije teško utvrditi. Vlada je 14. rujna 2022. donijela Uredbu o izmjeni i dopuni uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, kojom je Ina prisiljena prodavati sav plin koji proizvede u Hrvatskoj HEP-u po točno određenoj cijeni, naravno ispod tržišne.

U istoj toj uredbi je određeno da Ina mora i plin koji je već prodan ugovorom nekom drugom kupcu, a prije stupanja uredbe na snagu objavom u Narodnim novinama, prodati HEP-u. To znači da su se morali raskinuti svi postojeći ugovori jer se plin često prodaje unaprijed, za sljedeće mjesece i kvartale. Koliko je bilo takvih ugovora koje je Ina morala raskinuti, i za to vjerojatno platiti penale, nije javno objavljeno.

Ini je naloženo povećanje proizvodnje plina za 10 posto, a izričito se navodi da "...Vlada Republike Hrvatske donosi odluke o raspodjeli kapaciteta plina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te cijeni plina po kojoj je Hrvatska elektroprivreda d.d. dužna prodavati energetskim subjektima...".

Na kraju se potvrđuje kako "Prirodnim plinom ... raspolaže Hrvatska elektroprivreda d.d. za potrebe i na način određen sukladno članku 5.a stavcima 4., 5. i 6. ove Uredbe." Članak 5.a stavak 5. se odnosi na spomenuti dio uredbe prema kojem vlada određuje kome i po kojoj cijeni HEP mora prodavati plin.

Cijena plina je počela oštro padati

Uredba je donesena kao socijalna i ekonomsko-intervencionistička državna mjera. Određena je cijena od 41 eura po megavatsatu, a tadašnja cijena plina na burzi je bila 217 eura po megavatsatu. Razlozi toliko visokim cijenama na burzi su bili odvajanje EU od energetske ovisnosti o Rusiji, primarno po pitanju plina, smanjenje uvoza iz Rusije i velika potražnja zbog punjenja skladišta plina diljem Europe prije nadolazeće zime.

Ali cijena plina je već prije donošenja uredbe počela padati na burzama, a do kraja rujna je pala na 188 eura po MWh, do kraja listopada na manje od 100 eura/MWh, do kraja godine na manje od 80 eura/MWh.

Stoga se može tvrditi da je prisiljavanje Ine da prodaje plin HEP-u po nižoj cijeni od tržišne, iako vjerojatno iznad troškova proizvodnje, bilo nužno za zaštitu hrvatskih građana i kompanija od energetske krize, ali sljedeći potez vlade je definitivno bio neopravdan.

Unatoč tome što je izbjegnuta energetska kriza i cijena plina nastavlja padati, uredba je produžena

Uredba kojom se Ina prisiljava da prodaje sav plin koji proizvede HEP-u je trebala trajati do 31. ožujka ove godine. Taj mjesec mu je cijena pala na manje od 50 eura po MWh te se kretala između 39 i 49 eura na glavnoj europskoj burzi u Nizozemskoj.

Unatoč tome, vlada je produžila rok u kojem Ina mora nastaviti prodavati plin HEP-u, donijevši 16. ožujka 2023. Uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije kojom se rok produžio na razdoblje od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024.

Osim produženja, sve je ostalo isto osim što je nova cijena iznosila 47 eura po MWh. S obzirom na to da je zima do ožujka već prošla, energetska kriza se nije dogodila, skladišta diljem Europe su bila puna plina, a uvedeni su opskrbni pravci, odluka o produljenju uredbe sve do kraja ožujka 2024. je, najblaže rečeno, nepromišljena.

Zbog punih skladišta plin se mora prodavati na aukcijama

U lipnju cijena plina nastavlja padati, na razinu od 26 do 41 eura/MWh. Potrošnja pada zbog same činjenice da je odavno završila sezona grijanja te HEP-ovi kupci povlače manje količine. Ali plin HEP-u po sili vladine uredbe nastavlja stizati, i to ukupna količina plina koja se proizvede u Hrvatskoj.

Skladišta plina su puna, HEP ne može slati svojim kupcima više nego što zatraže, pa je prisiljen rješavati se viškova. Kako doznajemo od upućenih izvora, količina plina u distribucijskom sustavu se mora kontinuirano kontrolirati i balansirati jer prevelika količina stvara previsok tlak u cijevima.

Kada se procijeni da postoji prevelika količina plina u sustavu, Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) organizira aukcije na kojima se viškovi prodaju. Na njima sudjeluju kompanije koje su zakonom ovlaštene da smiju trgovati plinom u Hrvatskoj, jedna od kojih je PPD.

Osim aukcija postoje tzv. "bilančne skupine", a svaki kupac plina dužan je biti član bilančne skupine. Voditelj bilančne skupine je odgovoran za usklađivanje dnevnih količina plina koje se predaju u transportni sustav i preuzimaju iz transportnog sustava kako bi operator transportnog sustava trebao poduzimati što manje radnji uravnoteženja.

Sustav trgovine plinom je kompleksan, a trgovci u principu ne znaju čiji plin kupuju jer jednostavno kupuju pin iz sustava, a ne od točno određenog subjekta.

Što kaže PPD?

Pozivajući se na pouzdane izvore, N1 je objavio kako je PPD u lipnju od ukupno 343 tisuće MWh plina kupio 63 posto. Prosječna cijena, za koju izvor N1 tvrdi da je bila iz HEP-ovih zaliha, bila je oko 11 eura. Prema tome, HEP je bio prisiljen kupovati plin od Ine za 47 eura po MWh, a prodavao ga je za 11 eura po MWh.

U priopćenju za medije PPD tvrdi da ta informacija nije točna, pritom tvrdeći da će Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) tek 15. srpnja ove godine objaviti podatke za lipanj.

"Podaci kojima mi raspolažemo glase: u lipnju 2023. aktivirano je ukupno 54.958 MWh negativne energije uravnoteženja koja je prodana voditeljima bilančnih skupina na dnevnim aukcijama. Na tim istim aukcijama PPD je u lipnju kupio ukupno 3702 MWh negativne energije uravnoteženja", tvrdi PPD.

Napominju i da su od travnja do lipnja ove godine kupili 11 posto ponuđenih količina viškova plina na aukcijama koje organizira HROTE, a koje se vode na dnevnoj bazi da bi se balansirala količina plina u distribucijskom sustavu. Ne mogu komentirati što je i zašto dovelo do pojave viškova plina. 

Ističu kako je cijeli proces trgovanja viškova plina u sustavu radi uravnoteženja u potpunosti usklađen s europskom direktivom, da se svi procesi provode transparentno i zakonito, a cijeli sustav kupoprodaje funkcionira pod šiframa, upravo radi sprječavanja zlouporaba.

Što se tiče navoda da imaju ekskluzivni ugovor s Gradskom plinarom Zagreb, kojoj je tvrtka prodavala plin za 105 eura po MWh, podsjetili su i na javno iznesenu informaciju kako je PPD, na inzistiranje Ministarstva gospodarstva i Gradske plinare Zagreb - Opskrba, plin za GPZO osigurao još u prosincu 2022. godine, a ne u lipnju 2023.

Država će spašavati Gradsku plinaru Zagreb, pokrit će razliku između cijene koju je plaćala PPD-u i one HEP-ove

Na sjednici vlade je napokon ukinuta uredba zbog koje je Ina bila prisiljena prodavati svu hrvatsku proizvodnju plina HEP-u, a ta kompanija zadnjih nekoliko dana morala otpuštati u distribucijski sustav, odakle se prodavao na aukcijama i preko uravnoteženja.

Problem je bio u tome što je HEP zbog uredbe morao plaćati znatno veću cijenu, 47 eura po MWh, nego po kojoj je mogao prodavati, a koja se kretala od 10 do 14 eura po MWh. Tu činjenicu ne spori nitko, ni PPD, ni vlada, ni HEP, ni ministarstvo.

Na konferenciji za medije nakon sjednice vlade, Plenković je najavio da će država spašavati Gradsku plinaru Zagreb od stečaja. Ta kompanija je morala kupovati plin od PPD-a, jer je s tom kompanijom imala potpisan ugovor, pa nije mogla kupovati direktno od HEP-a po cijeni od 47 eura MWh.

Država planira Gradskoj plinari Zagreb - Opskrba podmiriti razliku u cijenama, tj. razliku između cijene koju je plaćala PPD-u (prema navodima N1, 105 eura MWh) i cijene po kojoj je HEP kupovao plin od Ine (47 eura MWh). Plenković je to nazvao "kompenzacijskim mjerama".

Propust cijelog lanca odgovornosti, ali vlada je prva odgovorna

Kao što sam premijer pomalo neodlučno kaže, sve se treba ispitati. Ali jedno je već sada sigurno, a to je krajnja (ne)odgovornost vlade, ministra Filipovića i samog Plenkovića.

Bez obzira na to koliko se premijer pravdao hitnošću i nužnošću situacije te željom da se građanima i kompanijama iz Hrvatske osigura jeftinija energija, produživanje uredbe u ožujku je bila odluka koja je izravno dovela do situacije da HEP mora Ini plaćati plin po višestruko većoj cijeni nego što ga može prodati.

Operativno je odgovornost na Ministarstvu gospodarstva, koje nije na vrijeme upozorilo vladu i ministra Filipovića na to da će se uskoro pojaviti problem u HEP-u. Naravno, krivi su i oni u HEP-u koji su morali na vrijeme primijetili do čega će doći, a nisu obavijestili ministarstvo.

Još u svibnju se u stručnim medijima Europe pisalo da postoji višak plina na tržištu, a da itko u HEP-u ili Ministarstvu gospodarstva prati zbivanja u energetici na kontinentu, mogao je na vrijeme upozoriti sve aktere.

Pročitajte više