Rusija surađuje sa Srbijom na kampanjama dezinformiranja i kibernetičkim napadima protiv balkanskih zemalja koje podupiru Ukrajinu, upozorio je kosovski premijer.
Albin Kurti, prozapadni čelnik ove malene zemlje koja se odvojila od Srbije nakon rata 1998./1999., rekao je da Kremlj koristi svoje veze s Beogradom kako bi rasplamsao postojeće napetosti u bivšoj Jugoslaviji. Kosovo je pružilo vojnu pomoć Ukrajini, uključujući minobacačke granate i oklopna vozila, te je dio multinacionalne koalicije za razminiranje.
Također je donijela rezoluciju o smještaju do 5000 ukrajinskih izbjeglica i zabranila ruskim građanima ulazak na Kosovo. Ogromna ukrajinska zastava istaknuta je u središtu glavnog grada Prištine, piše The Times.
"Na Balkanu imamo malu Rusiju, a to je Srbija. Kada je Rusija napala Ukrajinu, Srbija je odmah stala na njenu stranu. Sutradan ujutro srpski tabloidi su tvrdili da je Ukrajina napala Rusiju. Potporu iskazuju ruskim zastavama i znakom Z, koji su osvanuli i na sjeveru Kosova", rekao je Kurti.
Kosovo je većinski etnički albansko, ali postoji i srpska manjina, uglavnom koncentrirana na sjeveru uz granicu sa Srbijom. Mnogi unutar te zajednice ne priznaju neovisnost Kosova i umjesto toga podržavaju vladu u Beogradu, koja izravno financira i podupire tamošnje političare i skupine.
To je rezultiralo s nekoliko nasilnih incidenata u prošlih 18 mjeseci. Napetosti su počele rasti u prosincu 2022. godine, kada su kosovski Srbi postavili barikade na ceste u blizini srpske granice. U svibnju 2023. pripadnici mirovnih snaga NATO-a ozlijeđeni su tijekom nasilnih prosvjeda na istom području. Najozbiljniji incident dogodio se u rujnu, kada se oko 30 naoružanih napadača zabarikadiralo u samostanu u Banjskoj, što je završilo pucnjavom u kojoj su ubijene četiri osobe, uključujući jednog kosovskog policajca. I napadači i oružje koje su koristili - uključujući RPG i dronove - dolazilo je iz Srbije.
Dezinformacije
Dezinformacije su drugi front. Vijesti na srpskom jeziku opisale su događaje na sjeveru kao isprovocirane od vlade u Prištini. Kurti vjeruje da je cilj operacije u Banjskoj bio izazvati pucnjavu s kosovskim sigurnosnim snagama unutar srpskog pravoslavnog samostana iz 14. stoljeća, a zatim to predstaviti kao vjerski napad.
"Količina lažnih vijesti sa sjevera je bez presedana. Protiv mene posebno, ali i protiv Nenada Rašića (ministra za zajednice i povratak, koji je etnički Srbin, op.a.). Njihova glavna meta su Srbi koji se integriraju na Kosovu", rekao je Kurti.
Istraživanje Nacionalnog demokratskog instituta Kosova, neprofitne organizacije koju financiraju SAD, Razvojni program UN-a i Pikasa Analytics, tvrtke za praćenje medija, između siječnja 2022. i studenog prošle godine pokazalo je da su žene također bile na meti, posebice političarke čiji se kredibilitet potkopavao usklađenim kampanjama dezinformiranja.
Mimoza Kusari-Lila, kosovska parlamentarna zastupnica koja je nekoliko puta mijenjala stranke, bila je izložena zlostavljanju seksualne prirode u naslovima koji su glasili: "Kusari-Lila je bila svačija". Albulena Haxhiu, ministrica pravosuđa, bila je tema članaka u kojima se tvrdilo da bi žene trebale biti domaćice, a nikako uključene u "muške" poslove politike. Vjosa Osmani, kosovska predsjednica i prva žena na toj dužnosti, predstavljena je kao Kurtijeva marioneta. Komentari takvih priča na društvenim mrežama puni su mizogine i često nasilne i prijeteće retorike. Neke druge političarke bile su izložene napadima zbog neslaganja sa svojim muškim kolegama u parlamentu.
"Rusija izgradila mrežu poslovnih ljudi, političara i medijskih organizacija na Balkanu"
Istraga koju je ovog mjeseca objavila Balkanska istraživačka mreža pokazala je da je Rusija izgradila mrežu poslovnih ljudi, političara i medijskih organizacija na Balkanu od početka invazije na Ukrajinu, kada su mnoge zemlje u regiji poduzele korake kako bi blokirale ruske medijske kanale.
Političke sive zone zaostale nakon jugoslavenskog rata nude laka zaobilazna rješenja. Osim sjevernog Kosova, postoji i srpska etnička regija u Bosni, Republika Srpska, čiji je čelnik također blizak Putinu. Crna Gora, posljednja bivša jugoslavenska republika koja se odvojila od Srbije 2006. godine, pretrpjela je 2016. pokušaj državnog udara protiv svoje prozapadne vlade koji je poduprla Rusija.
Kremlj sada koristi dezinformacije na Balkanu ne samo da destabilizira ionako krhke demokracije u regiji već i da povuče lažne paralele između ukrajinskog rata i NATO-ovog bombardiranja Beograda 1999. godine na vrhuncu rata na Kosovu.
Ovo bombardiranje nastavlja raspirivati duboke protuzapadne osjećaje u Srbiji, a sukob na Kosovu i dalje je žarište dezinformacija. "Balkanska linija", dugometražni film rusko-srpske produkcije iz 2019. godine, prikazao je rusku vojsku koja žuri u prištinsku zračnu luku kako bi spriječila da padne u ruke kriminalnih grupa. U stvarnosti su ruske trupe nakratko zauzele zračnu luku u znak odmazde što je Moskva izostavljena iz mirovnog sporazuma.
Kibernetički rat također zabrinjava, rekao je Kurti. Početkom svibnja kosovska vlada pretrpjela je veliki distribuirani napad uskraćivanjem usluge na ključne sustave (oblik kibernetičkog napada koji pokušava preopteretiti i tako srušiti sustav), koji je onemogućio službene web stranice na oko sat vremena, a vjeruje se da su ga izveli ruski hakeri.