KAKO se Hrvatska nosi s pandemijom? Jesmo li bolji ili lošiji od usporedivih zemalja?
Sve su to pitanja na koja pogledom u podatke možemo dobiti djelomičan odgovor. Djelomičan zato što su sami podaci podložni grešci koju je teško izmjeriti, a i same brojke slučajeva i umrlih nisu posljedica samo kvalitete odgovora na pandemiju već i genetike, dobne strukture, gustoće naseljenosti, kulture, životnog standarda i mnogih drugih faktora na koje oni koji donose ključne odluke ne mogu utjecati.
U posljednjih tjedan dana Hrvatska, kad se gleda sedmodnevni prosjek, bilježi najviše novih slučajeva covida-19 na milijun stanovnika u Europskoj uniji.
Međutim, kada gledamo broj ukupnih slučajeva od početka pandemije, tu smo na nešto manje lošem 5. mjestu u EU. Covid-19 je do sada dijagnosticiran 3.6% ukupne hrvatske populacije.
Kada govorimo o umrlima u posljednjih tjedan dana, Hrvatska je na također vrlo visokom 4. mjestu s oko 60 smrti u prosjeku dnevno.
Ipak, kada gledamo ukupni broj smrti od početka pandemije, Hrvatska je na 14. mjestu, što znači da jedna polovica zemalja Europske unije ima više smrti od nas, a druga polovica manje. Međutim, budući da Hrvatska sada ima najveći broj novih slučajeva, za očekivati je da ćemo se, nažalost, penjati na toj ljestvici.
Hrvatska je na 17. mjestu po broju testiranja u posljednjih tjedan dana, što također nije za pohvalu.
Kada gledamo ukupni broj testova od početka pandemije, situacija je još gora. Samo Poljska i Bugarska su napravile manje testova na 1000 stanovnika.
Jedan od indikatora nedovoljnog testiranja i mogućeg mnogo većeg ukupnog broja slučajeva je udio pozitivnih testova. Hrvatska je u posljednjih tjedan dana u samom vrhu EU, na drugom mjestu, s vrlo visokih 35% pozitivnih testova.
Kada pogledamo udio pozitivnih u svim testovima od početka pandemije, Hrvatska je na nezavidnom prvom mjestu u Europskoj uniji sa 17.9% pozitivnih testova, što znači da bi trebalo povećati testne kapacitete.
Za kraj donosimo i pregled Indeksa strogosti mjera koji objavljuju istraživači s Oxforda. Nakon što je Hrvatska u prvom valu pandemije imala najstrože mjere u EU s indeksom strogosti od 96.3 tijekom travnja, danas je situacija obratna te je s indeksom od 44.4 jedna od zemalja s najmanjom razinom strogosti mjera u EU.