U samo četiri godine, komercijalne letjelice koje su nekad služile za zabavu razvile su se u jedno od najsmrtonosnijih oružja rata. Nakon četiri iscrpljujuće godine borbi u Ukrajini, dani konvencionalnog ratovanja su prošlost. Artiljerijske duele i tenkovske manevre zamijenilo je nešto što se možda pokazuje još strašnijim.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je izjavio da su dronovi odgovorni za 80 posto od 1000 žrtava koje Rusija trpi svakoga dana. Oni su ukrajinska bojišta pretvorili u "zone ubijanja" koje se protežu kilometrima, gdje je za vojnika biti uhvaćen na otvorenom gotovo sigurna smrtna presuda.
Australski dragovoljac, pješak u ukrajinskom 3. armijskom korpusu s pozivnim znakom "Chaplain", rekao je za The Telegraph da je gotovo nemoguće kretati se blizu bojišnice bez da se čuje zvuk FPV dronova, ili "krik bansheeja", kako je opisao taj jezivi zvuk. "Jako je teško kretati se, a da ne čuješ dron... jako, jako teško", rekao je.
Jeftini komercijalni dronovi pokazali su se ključnima u nekim od najranijih i najodlučnijih bitaka, poput zaustavljanja 64 kilometra duge kolone ruskih tenkova i trupa koja je jurila prema Kijevu 2022. godine. U toj ranoj fazi rata istaknula se ukrajinska jedinica Aerorozvidka, koja je započela kao tim IT stručnjaka i hobista volontera.
Pripisuju im se zasluge za zaustavljanje spomenutog konvoja i osujećivanje ruskog pokušaja zauzimanja zračne luke Hostomel. Koristili su bespilotne letjelice za uočavanje i usmjeravanje topničke vatre na 200 ruskih padobranaca na aerodromu, u bitci koja je možda bila presudna za opstanak Kijeva. Također su dronovima s termovizijskim kamerama bacali bombe od 1.5 kg na ruski konvoj.
S vremenom, FPV dronovi, agilne letjelice dizajnirane za utrke kojima upravljaju piloti s naočalama za virtualnu stvarnost, pretvoreni su u moćne i vrlo pokretljive navođene projektile. Koriste se za bacanje teškog streljiva ili se izravno zabijaju u svoje mete. Neki imaju mogućnost ciljanja pomoću umjetne inteligencije, dok su drugi dizajnirani da budu otporni na ometanje pomoću kolutova optičkih kabela koji se mogu protezati i preko 30 kilometara.
Do ljeta 2023., dok se Ukrajina pripremala za veliku protuofenzivu na jugu, gubila je oko 10.000 dronova mjesečno, prema istraživačkom centru Royal United Services Institute (RUSI). Dok su zapadni generali i dalje bili usredotočeni na tradicionalno manevarsko ratovanje, ukrajinski zapovjednici znali su da se tijek budućih sukoba mijenja.
Napadi FPV dronovima brzo su se pokazali učinkovitima protiv pješaštva i oklopnih ciljeva. Letjelice koje stoje manje od 1000 eura uništavale su ruske tenkove vrijedne milijune. Iste godine, ukrajinske oružane snage konačno su institucionalizirale upotrebu dronova osnivanjem jurišnih skupina bespilotnih letjelica.
Nakon što je više od godinu dana trpjela udarce ukrajinskih dronova, Rusija je počela hvatati korak. U pet mjeseci protuofenzive, Ukrajina je uspjela osloboditi tek nešto više od 16 kilometara teritorija. General Valerij Zalužni, bivši vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga, priznao je za The Economist da su obje strane "dosegle razinu tehnologije koja nas dovodi u pat poziciju".
Neki od najsofisticiranijih svjetskih sustava, koje su zapadni saveznici donirali Ukrajini, odjednom su postali ranjivi na novu prijetnju. U rujnu 2023. pojavile su se snimke koje su navodno prikazivale kako bespilotna letjelica uništava tenk Challenger 2, koji je Kijevu donirala Velika Britanija.
Tek je 2024. godine Ukrajina pojačala vlastitu proizvodnju. Te je godine proizvedeno više od dva milijuna bespilotnih letjelica, navodi se u izvješću Georgetown University’s Security Studies Review. Stotine ukrajinskih tvrtki počele su proizvoditi dronove i pojavile su se brojne modifikacije.
Ključna promjena bila je veličina okvira kvadkoptera, koji je s prosječnih 17,8 centimetara 2022. narastao na 30,5 centimetara dvije godine kasnije. To je omogućilo dronovima da nose veće baterije za dulje vrijeme leta i, što je najvažnije, veći eksplozivni teret.
Obje strane počele su eksperimentirati i s "matičnim brodovima", većim bespilotnim letjelicama koje bi nosile nekoliko manjih dronova kamikaza bliže meti kako bi im sačuvale bateriju i produžile domet. Ipak, najznačajniji razvoj dogodio se u sferi elektroničkog ratovanja, gdje se obje strane bore za ometanje radiofrekvencija koje koriste neprijateljski operateri.
Prema izvješću RUSI-ja od prošle godine, između 60 i 80 posto ukrajinskih dronova nije uspjelo doći do svojih ciljeva, često zbog ruskih sustava za ometanje. Unatoč tome, u istom izvješću stoji da je između 60 i 70 posto gubitaka ruske opreme pripisano upravo napadima dronovima.
Borba oko radiofrekvencija dovela je do uvođenja tehnologija koje spajaju dronove s umjetnom inteligencijom, stvarajući tako ubojite robote otporne na ometanje. Posebno programirani čipovi ugrađeni su u standardne bespilotne letjelice koje mogu samostalno pronaći metu ako se veza s pilotom prekine.
Primjer je dron Saker Scout, koji s bojevom glavom od 3 kg može lebdjeti iznad bojišta, tražiti različite mete i automatski se fiksirati na jednu od njih. Tehnologija je izvorno razvijena za sortiranje i klasificiranje voća.
Drugi izum bio je dron s optičkim vlaknom, koji koristi žičanu vezu kako bi ostao povezan s pilotom, čineći ga imunim na radio ometače. Ovu metodu, prvo razvijenu u Ukrajini, sada sve više preferira Rusija, koja je uspjela učinkovitije povećati proizvodnju kabela koji dosežu i do 40 kilometara. Nakon dugotrajnih bitaka s dronovima, gradovi na prvoj crti bojišnice ostaju prekriveni mrežama prozirnih optičkih kabela. "Dok ne smislimo kako ometati dronove s optičkim vlaknima, samo ćemo i dalje primati udarce", rekao je Chaplain.
Danas postoji dron za gotovo svaki zadatak na bojištu. Neki miruju uz ceste, aktivirajući se samo kako bi napali vozila u prolazu. Drugi su sposobni bacati protutenkovske mine TM-62 iz sovjetske ere na ključne logističke rute. Najbolji FPV dronovi mogu letjeti brzinom većom od 100 km/h, ne ostavljajući vojnicima šansu za bijeg.
Chaplain kaže da su vozači kamioneta prisiljeni voziti brže od 145 km/h kako bi imali dovoljno vremena za usporavanje prije zavoja. "Noću se uopće ne može kretati zbog termalnih dronova, a termalni uređaji koje Rusi imaju su ludi. Najbolje vrijeme za kretanje je između sumraka i zore, jer je temperatura drugačija. Sunce zalazi, tlo je još vruće, ali se hladi, što ometa njihove kamere. To je obično najbolje vrijeme za kretanje trupa i opskrbne misije", objašnjava.
Suočavanje s neprijateljskim dronovima postalo je jednako psihološko opterećenje koliko i fizička prijetnja. Topnička vatra je smrtonosna, ali predvidljiva. FPV dronovi su nevjerojatno okretni i sposobni provlačiti se između drveća ili zgrada, zbog čega nijedno mjesto nije sigurno. Jezive kompilacije koje prikazuju kako ukrajinski dronovi eliminiraju desetke ruskih vojnika jednog po jednog redovito se dijele na internetu.
Dronovi su brojčano nadjačanim kijevskim snagama omogućili da izjednače izglede, nanoseći ogromne gubitke Rusiji dok Vladimir Putin nastavlja slati tisuće vojnika u smrt za neznatne teritorijalne dobitke. "Najvažnije je da te uopće ne vide, ali ako te uoče, lovit će te. Premještao sam ranjenog prijatelja, trebalo nam je šest sati puzanja, skrivanja i sjedenja pod drvećem da prijeđemo oko 800 metara", ispričao je Chaplain.
Ponekad gust snijeg ili magla omogućuju vojnicima da se kreću neotkriveni jer dronovi ne mogu djelovati u lošim uvjetima. No, mnogi, poput Chaplaina, pužu danima kako bi izbjegli da ih uoče prilikom rotacije s položaja. Ribarske mreže koriste se kao improvizirani štitovi iznad cesta koje vode na bojišnicu i s nje. Na kamionete, tenkove i druga oklopna vozila zavareni su teški metalni kavezi kao dodatna zaštita.
Neke brigade koriste i robotske kopnene dronove, ali njihova brzina nije dorasla FPV dronovima na nebu. Unatoč masovnoj upotrebi dronova u Ukrajini, njihova učinkovitost tek se treba ugraditi u taktiku NATO-a. U 12-satnoj vježbi s ukrajinskim operaterima dronova prošlog svibnja, britanski i estonski vojnici svjedočili su uništenju 17 oklopnih vozila.
No, dok se zapadne snage možda i prilagode, ostaje neizvjesno hoće li se ikada moći nositi s psihološkim učinkom koji će suočavanje s neprijateljskim dronovima imati na vojnike. "Kad ne bi bilo dronova, bilo bi dobro", zaključio je Chaplain. "Bila bi to samo artiljerija i pokušaji da se međusobno poubijamo. To je u redu. Znate, s tim sam sretan. Ali dronovi sve sjebu. Stvarno sve unište."