Foto: 123rf/Index
ESTONIJA, mala zemlja na sjeveroistoku Europe sa samo 1,3 milijuna stanovnika, nakon raspada Sovjetskog saveza i osamostaljenja 1991. godine postigla je nevjerojatnu transformaciju. Reforme provedene devedesetih pretvorile su je u modernu tržišnu ekonomiju, a globalno je postala poznata po uvođenju raznih elektroničkih usluga.
Cijela administracija je on-line, a prije 30 godina pola stanovnika nije imalo ni telefon
Prije dvadesetak godina, kada je Estonija krenula u digitalizaciju, vrlo malo stanovnika imalo je pristup internetu, a administracija je imala vrlo malo, ili ništa, digitaliziranih podataka o građanima. Pola stanovništva početkom devedesetih nije imalo ni telefon. No sada, nekoliko desetljeća kanije, zahvaljujući vizionarskoj odluci da se što više raznih administrativnih usluga prebaci na internet, Estonija je postala uzor cijelom svijetu.
Razvili su cijeli niz e-usluga pa danas 99 posto poslova koje građanin treba obaviti s državom može izvesti elektroničkim putem, bez fizičkog prisustva.
source: tradingeconomics.com
Prije četiri godine otišli su korak dalje i uveli e-Residency, odnosno elektroničko državljanstvo, digitalni identitet koji svakome u bilo kojem dijelu svijeta omogućuje da dobije estonsku digitalnu osobnu iskaznicu, pristup uslugama njihove administracije te da otvori globalnu tvrtku sa sjedištem u EU-u i vodi je iz bilo kojeg dijela svijeta, potpuno online.
Žele podijeliti 10 milijuna e-državljanstava
Plan je Estonije koja, kako smo već spomenuli, ima samo 1,3 milijuna stanovnika, da do 2025. podijeli deset milijuna e-državljanstava. Zbog ovakvog pristupa Estonija je postala jedna od najatraktivnijih destinacija za poduzetnike, privukavši brojne visokotehnološke tvrtke
Nakon devedesetih godina koje su obilježene transformacijom u tržišnu ekonomiju, Estonija hvata zamah te je u razdoblju od 2000. do 2008. godine imala stopu rasta BDP-a od čak 7 posto. Tome je pridonio i ulazak u EU 2004. godine čime je dobila pristup golemom tržištu od 500 milijuna ljudi i postigla veću atraktivnost za strane investitore.
No ni Estonija, kao i gotovo sve zemlje svijeta, nije ostala imuna na globalnu krizu, na koju je odgovorili vrlo oštrim mjerama. Uvela je strogu kontrolu trošenja javnog novca i mjere štednje poput smanjenja plaća u javnom sektoru za 16 posto. To joj je omogućilo da zadrži najviše ocjene kreditnog rejtinga čak i tijekom krize. S druge strane, kriza je potaknula iseljavanje pa su se mnogi Estonci, pogotovo mlađi, u potrazi za poslom odselili u druge zemlje. No već 2010. ponovno je krenuo ekonomski rast, koji je prošle godine dosegnuo 4 posto.
Javni dug ispod 10 posto BDP-a
Važnu ulogu u estonskoj ekonomiji ima međunarodna trgovina - izvoz dobara i usluga prelazi 95 post BDP-a, a glavni partneri su im Švedska, Finska, Njemačka i Rusija. S obzirom na usmjerenost ka visokim tehnologijama, ne iznenađuje da imaju vrlo dominantan IT sektor koji je dosegnuo 15 posto BDP-a, skoro kao turizam u Hrvatskoj.
source: tradingeconomics.com
Imaju i jedan od najkonkurentnijih poreznih sustava na svijetu, koji osim što omogućuje da se sve obavi online nudi i povoljne porezne stope. Porez na dohodak iznosi 20 posto, porez na dobit također 20 posto (ili 14 posto ako se dividenda isplaćuje pravnim osobama). Nema poreza ako se dobit reinvestira - porez se plaća samo ako se dobit isplaćuje. Porez na dodanu vrijednost iznosi 20 posto, uz međustope od 9 % i 0 % za neke proizvode.
Estonija ima BDP od oko 25 milijardi dolara, prema paritetu kupovne moći BDP po stanovniku iznosi oko 31 tisuću dolara, a odgovorno upravljanje javnim financijama vidi se iz razine javnog duga koji je na oko 9 posto BDP-a.