SMRT CURICE

Kako su Veljača i Janjić postale glavne negativke u slučaju smrti Nikoll

Foto: FAH

TKO je sve odgovoran za smrt dvoipolgodišnje Nikoll? To je najvažnije pitanje na koje hrvatske institucije i društvo u cjelini moraju u sljedećim danima i tjednima dati odgovor. To dugujemo Nikoll. To je, uostalom, pravo koje Ustavom obećavamo zapravo svakom građaninu i građanki Republike Hrvatske.

Nema sumnje da su glavni osumnjičeni u kaznenom smislu njeni biološki roditelji, za koje se zna da su curicu, svoju kćerku, nasilno zlostavljali, zbog čega je, uostalom, u teškom stanju završila u bolnici, gdje je, unatoč velikim naporima liječnika, preminula. 

Podnesene kaznene prijave protiv roditelja

Iz policije su Indexu potvrdili da su prvo podigli kaznenu prijavu protiv oba roditelja zbog povrede djetetova prava, a zatim je DORH preuzeo nastavak kaznenog progona i oni su nakon smrtnog ishoda išli na prekvalifikaciju kaznenog djela, pa se sad roditelje tereti za kazneno djelo nanošenja teške tjelesne ozljede s posljedicama smrti.

I da je to cijela priča, još bi se moglo pokušati nepotrebnu smrt Nikoll pomesti pod tepih, moglo bi se reći da je u pitanju samo jedna loša biološka obitelj, izuzetak, "freak accident". No, u priču o Nikollinom životu i smrti bio je direktno, kao jedan od ključnih aktera i donositelja odluka, uključen i sustav socijalne skrbi Republike Hrvatske.

Fatalne odluke sustava

Ljudi u tom sustavu su donijeli odluku da se Nikoll iz sigurne udomiteljske obitelji vrati biološkim roditeljima, kojima je taj sustav već oduzeo djecu zbog zanemarivanja. Biološkim roditeljima Nikoll se jako honoriralo što su se vjenčali, to su za njihov slučaj nadležni ljudi iz sustava socijalne skrbi zaključili da je krucijalno. Vjenčali su se, obavili su tu formalnost i odjednom su postali bolji roditelji. To je bila primitivna, patrijarhalna logika zaključivanja, koja je dovela do odluke da im se vrati Nikoll, a onda i do smrti Nikoll.

Sustav je povukao dobar potez kada je Nikoll, kao i još dvoje njihove djece, oduzeo biološkim roditeljima, a katastrofalan, fatalan potez, doslovno sa smrtnim posljedicama, kada je odlučio vratiti je tamo odakle ju je prethodno spasio. Nadalje, unutar tog sustava, za koji i nadležni HDZ-ov ministar Josip Aladrović kaže da je disfunkcionalan (tek sad je otkrio!), postoje konkretni ljudi koji su donijeli katastrofalnu odluku, koja je u konačnici rezultirala smrću male Nikoll. Oni, naravno, nisu jednako krivi kao direktni počinitelji zločina nad Nikoll, ali zato zakonodavstvo i prepoznaje različite kaznene kvalifikacije, od ubojstva do nesavjesnog postupanja.

Profesionalna odgovornost

Možda nitko iz sustava socijalne skrbi nije kazneno odgovoran, ali postoji onda i sljedeći nivo odgovornosti, onaj profesionalni. Ako su odluke ljudi iz sustava sve bile ispravne, a rezultat tih odluka je mrtvo dijete, onda se moramo zapitati u čemu je stvar, jer ne želimo da se ponovi da još jednom imamo sve ispravne odluke socijalnih radnika i mrtvo dijete. Postoji i ljudska odgovornost.

Zbog svega navedenog neprijeporno je da smrt male Nikoll ima daleko veću dimenziju od one obiteljske, riječ je o tragičnom događaju od nacionalne društveno-političke važnosti, i on takvim zaslužuje i biti. 

Plenkovićevo izmotavanje

Stoga je bilo u redu i poželjno zapitati se i o političkoj odgovornosti za smrt male Nikoll. Naravno, ministru Aladroviću, koji vodi frankenštajnovsko Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi, nije palo na pamet dati ostavku, kao što bi bilo očekivano u razvijenim zapadnim demokracijama.

Aladrovića je, očekivano, branio i premijer Plenković, naravno, upirući prstom u socijalne radnike. Za Plenkovića je to bio i standardni manevar traženja dežurnog krivca za smrt Nikoll, ali ne znači ni da je posve promašio metu.

"U ovom slučaju, gdje je malodobna Nikoll vraćena u svoju biološku obitelj, ne samo što je bilo fatalno nego je i bila loša odluka. Netko za to mora snositi odgovornost, vrlo su precizne stvari ovdje", rekao je Plenković novinarima neki dan.

> Plenković o curici: Netko mora snositi odgovornost. Tko? Onaj tko se bavio slučajem

"Odgovornost treba snositi onaj tko se bavio tim slučajem. Ne znam kako može držati tezu da ministar treba odgovarati, to je toliko banalno... Treba snositi odgovornost netko tko je donio pogrešnu procjenu", kazao je još. 

Plenković je bio posebno ciničan u svojem ponavljanju floskula.

"Cijeli sustav socijalne skrbi treba detaljno pregledati i vidjeti kako ga poboljšati, uključujući i promjene zakona", rekao je Plenković o smrti Nikoll.

>> Što je Plenković govorio nakon užasa na Pagu, a što sad nakon smrti curice?

Kada je 2018. godine biološki otac četvero svoje djece bacio s balkona na Pagu i tako ih teško ozlijedio, Plenković je govorio da je "ključno pojačati sustav da se filteri u ovakvim suspektnim okolnostima prepoznaju ranije i monitoring da bude puno intenzivniji", kako bi to "spriječilo moguće tragedije". Naravno, branio je i svoju tadašnju ministricu Nadu Murganić od zahtjeva da podnese ostavku.

U tri godine naravno da se ništa u sustavu socijalne skrbi nije poboljšalo. Sada bi možda i moglo, ako se nastavi pritisak javnosti.

Odgovorni iz sustava ne smiju biti amnestirani

Jasno je da ostavke ministra (sada Aladrovića) opet neće biti, ali to ne znači da bi svi iz političkog i profesionalnog lanca odgovornosti za smrt Nikoll trebali biti amnestirani. 

Dapače, jako je važno da oni koji su donijeli pogrešne odluke za to budu sankcionirani. Riječ je o ljudskom životu, riječ je o pravdi i riječ je o poboljšanju sustava. Da bi se to dogodilo, jasno je svakom dobronamjernom, treba mnogo više od pukog kažnjavanja propusta socijalnih radnika. Socijalnih radnika koji se inače često guše u poslu brinući se o 200-300 obitelji, a maksimalno bi trebali imati 50. Međutim, ishodi sa smrtnim posljedicama za djecu, koju je država morala zaštititi, jednostavno po difoltu trebaju sa sobom nositi jasnu penalizaciju. Jednostavno ne može biti da su svi u sustavu sve napravili ispravno i da je onda dijete umrlo i da za to ne bude posljedica. Ako pristanemo na takav pristup, svake godine ćemo imati neku novu Nikoll.

Pranje ruku od odgovornosti

Zato frustrira kad čujemo da je Komora psihologa zaključila da "nema većih propusta psihologa" u slučaju Nikoll, a i socijalna radnica koja je za nju bila zadužena "ne vidi da je napravila propust zbog kojeg se moglo pretpostaviti da će doći do ovakvog ishoda'', kako je rekla Štefica Karačić, predsjednica Udruge socijalnih radnika, koja još nije završila svoj stručni nalaz. On dolazi tek sljedeći tjedan, a iz dosadašnjih izjava se može naslutiti kako bi se moglo zaključiti u stilu "operacija uspjela, pacijent umro". Tj. nije bilo većih propusta, a smrt Nikoll je u kategoriji "događa se".

Socijalni radnici, odnosno njihovi predstavnici u javnosti, mogli su smrt Nikoll mnogo konzekventnije iskoristiti kao priliku na ukazivanje problema u sustavu, kojih ima, i na loš materijalni položaj i uvjete rada socijalnih radnika te tražiti od stranaka, ali i ostalih društvenih aktera da prezentiraju svoje planove za poboljšanje sustava socijalne skrbi. No kao da je prevladao refleks zbijanja redova pred napadom, a bijesa javnosti je definitivno bilo, u mnogočemu opravdanog, iako neizbježno i neugodnog. Dio toga su i u medijima prošireni postovi s Facebooka u kojima je aktivistica, scenaristica i glumica Jelena Veljača komentirala ljutito smrt male Nikoll s glumicom Natašom Janjić Medančić.

>> Ovo su poruke zbog kojih su socijalni radnici kazneno prijavili Veljaču i Janjić

Kaznene prijave protiv Veljače i Janjić

Veljača je na Fejsu napisala: "Krv im jebem uhljebarsku", na što joj je Janjić odgovorila: "Svi su ubojice. Svi odreda. Ignoranti smrdljivi." Na to Veljača odgovara: "A plaća curi, bolovanja i pičke materine isto, iz proračuna." 

U međuvremenu su se i Veljača i Janjić ispričale, no dio socijalnih radnika odlučio se na to da ih kazneno prijavi. Njih više od stotinu predstavlja odvjetnički ured koji Veljaču i Janjić terei za kazneno djelo protiv javnog reda - javnim poticanjem na nasilje i mržnju, opisanu i kažnjivu po članku 325. stavku 1. Kaznenog zakona.

Nema sumnje da su Veljača i Janjić u tim reakcijama na Facebooku pretjerale, kao i da u time nisu usamljene. Zapravo su reagirale kao stotine tisuća drugih, i to je u osnovi veći problem, jer izražavanje opravdanog građanskog nezadovoljstva zbog propusta sustava države proizvodi i emocionalno pretjerane reakcije, naročito na društvenim mrežama. Zbog takve atmosfere je ovih dana i zapažena kampanja magazina BUKA Hejt, SLOVeni, jošte živi?, koja se bavi ukazivanjem na problem govora mržnje na internetu i u svakodnevici. 

Jako je dobro što su se Veljača i Janjić ispričale i snizile ton, jer povišeni tonovi u ovoj mučnoj situaciji jednostavno ne pomažu, već se emocije treba pokušati kanalizirati na nešto dugoročno produktivno. Nastavak pritiska na vlasti traži ustrajnost, a ne eksplozivnost. Kada bi većina postupila isto, imali bismo posve drugačiji diskurs na internetu. 

Eskalacija umjesto smirivanja

Kaznena prijava sada ponovno eskalira situaciju koja je išla prema boljem. Besmisleno je forsirati kako su Veljača i Janjić odjednom najveće negativke u cijeloj priči.

Došli smo do apsurdne situacije da u slučaju smrti male Nikoll imamo kaznene prijave protiv njenih roditelja, koji su je istukli do smrti, i Jelene Veljače i Nataše Janjić, koje su to u tri rečenice bijesno komentirale na Facebooku pa se kasnije ispričale, ali nema nikakve prijave protiv nikoga iz sustava socijalne skrbi, čije su odluke direktno dovele do smrti djevojčice, ni protiv onih politički odgovornih, ministra Aladrovića i premijera Plenkovića. 

Nešto tu smrdi, zar ne?

Plan Pučke pravobraniteljice

Ako se netko pita čime bismo se trebali baviti umjesto izlišnom kaznenom prijavom dijela socijalnih radnika protiv Veljače i Janjić, kaznenom prijavom koja šteti i reputaciji socijalnih radnika, jedna od opcija je prijedlog pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter.

>> Pravobraniteljica: Ovo je pet koraka koje bi trebalo napraviti nakon smrti djevojčice

Ona je prezentirala konstruktivan i konzekventan plan u pet točaka za rješavanje slučaja smrti Nikoll i pokretanja promjena u sustavu socijalne skrbi. "Iako postoje dugotrajne slabosti sustava, poput manjka zaposlenih, odnosno preopterećenosti djelatnika, važno je utvrditi je li bilo konkretnih propusta u stručnom radu i kojih te ih je potrebno sankcionirati", objasnila je Šimonović Einwalter u jednoj od pet točaka, koje uključuju i kaznenu odgovornost za počinitelje, osvještavanje javnosti o problemu obiteljskog nasilja itd.

Pravobraniteljica je navela kako ovakve tragedije izazivaju snažne reakcije javnosti, posebno na društvenim mrežama, a neke pozivaju na nasilje. Istaknula je kako je važno suzdržati se od bilo kakvih poruka kojima se to čini ili kolektivno okrivljuje određenu skupinu, u ovom slučaju zaposlene u centrima za socijalnu skrb, jer nasilje ne smije voditi do novog nasilja.

 

Pročitajte više

 

Pročitajte više