Katastrofa u Meksičkom zaljevu postaje "Obamina Katrina"

KRIZA u Meksičkom zaljevu privodi se kraju, a ekološka katastrofa koju je uzrokovalo istjecanje nafte iz bušotine British Petroleuma sve se više pretvara u političko pitanje. Frustrirani Obama jučer je BP-u poručio da "zatvori već jednom tu prokletu bušotinu", a ljutita poruka američkog predsjednika već je dala prve rezultate.

British Petroleum je, prema prvim rezultatima, uspio zaustaviti istjecanje nafte upumpavanjem blata u bušotinu. Ova taktika je, prema prvim informacijama, uspjela - istjecanje nafte je stalo. No, zapovjednik Obalne straže Thad Allen je kazao kako je još prerano da bi se počeli veseliti. Upumpavanje blata bilo je samo prvi dio saniranja bušotine, nakon čega bi trebalo uslijediti polijevanje cementom.

Obama odbacuje usporedbe s Katrinom

U međuvremenu su Obamini kritičari započeli s politiziranjem cijele situacije. Američki predsjednik suočen je s optužbama da je katastrofa u Meksičkom zaljevu "njegova Katrina". Aluzija je to na uragan koji je poharao New Orleans, zbog kojeg se na meti javnosti našao bivši predsjednik George Bush zbog spore i traljave reakcije. Sada se i Obama nalazi u istoj situaciji, pod paljbom zbog prespore reakcije na goruću krizu.

"Svaki dan kad se probudim i vidim da curenje nafte i dalje traje, ljut sam i frustriran. Nije svaka odluka bila savršena, uvijek možemo bolje. Ali oni koji misle da smo reagirali presporo, ne raspolažu svim činjenicama. Ova je kriza bila naš glavni prioritet od prvog dana", rekao je Obama.

Objava rata korumpiranoj naftnoj industriji

Američki predsjednik odbacio je sve usporedbe s uraganom Katrina. Njegova je administracija, kaže Obama, zbog katastrofe u Meksičkom zaljevu poduzela najveći pothvat takve prirode u američkoj povijesti. "Na sanaciji krize radilo je 20.000 ljudi i 1.300 brodova. Oslanjamo se na sve svoje resurse, zatražili smo mišljenja svih stručnjaka, koristimo svu dostupnu tehnologiju kako bismo sasvim zaustavili curenje nafte", kaže predsjednik SAD-a.

Obama je također naredio da se do daljnjeg neće izdavati dozvole za bušenje na velikim dubinama. "Znam da to ne može umanjiti ogroman bijes i frustraciju koje ova katastrofa izaziva kod stanovnika Meksičkog zaljeva i brojnih Amerikanaca", rekao je Obama i najavio da kreće u žestoki obračun s korupcijom u naftnoj industriji kojom se, priznaje, trebao i ranije pozabaviti.

Najveća naftna mrlja u povijesti SAD-a

Znanstvenici koji rade za američki vladu tvrde kako je iz bušotine u Meksičkom zaljevu već iscurilo više nafte nego pri curenju iz tankera Exxon Valdez. Neki od njih smatraju da je iscurilo čak dva puta više nafte nego iz toga tankera, što ovu naftnu mrlju čini najvećom u povijesti SAD-a.

Znanstvenici su svojim istraživanjem obavljenim 17. svibnja došli do podatka da je iz bušotine isteklo između 260 i 520 tisuća barela nafte, i to do prije deset dana. Pri curenju iz Exxon Valdeza 1989. godine na Aljasci je iscurilo oko 250 tisuća barela nafte.

Hospitalizirana četiri člana posade

Američka obalna straža ranije danas je zabranila komercijalnim brodovima i njihovim posadama da pomažu oko čišćenja naftne mrlje jer se nekoliko osoba razboljelo. Zasad su hospitalizirana četiri člana posade sa tri broda, i to zbog mučnine, vrtoglavice i bolova u prsima, a po jednog je zbog lošeg stanja došao i helikopter.

Obalna straža naredila je da se svih 125 brodova koji pomažu čistiti vrati na obalu, a liječnici će pregledati sve osobe koje se nalaze na brodovima iz predostrožnosti.

Jučer počeli s pumpanjem blata

British Petroleum je jučer počeo u bušotinu upumpavati blato kako bi se pokušao riješiti problem istjecanja nafte. Ranije je izvršni direktor Tony Hayward kazao da će kompanija pokušati na taj način spriječiti istjecanje nafte iako se takva procedura nikada nije koristila na takvim dubinama. Američka vlada je odobrila tu proceduru. BP se nada da će uspjeti u bušotinu upumpati dovoljno blata kako bi se spriječilo istjecanje nafte, a potom bi je trebali zaliti cementom kako bi se zabetonirala. Hayward tvrdi kako su šanse za uspjeh ove metode od 60 do 70 posto.

Konačne ekološke i financijske posljedice ove nesreće mogle bi biti najgore u povijesti naftnih katastrofa.

Pročitajte više