Foto: Hina
BISKUPI Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini dosljedno su se zauzimali za pravedno okončanje rata u toj zemlji i uspostavu pravednog mira, a danas inzistiraju na preinakama Daytonskog sporazuma kojima bi se otklonile nepravde i zastoji kao zapreka svakom daljnjem napretku, kazao je u ponedjeljak u Sarajevu banjolučki biskup Franjo Komarica, predsjednik komisije Justitia et Pax Biskupske konferencije BiH.
"I ova 20. obljetnica Daytonskog sporazuma obilježava se u žalosnoj situaciji kada je BiH etnički podijeljena zemlja. O nužnoj ravnopravnosti pripadnika triju konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina ne može se uopće govoriti, a također ni o poštivanju temeljnih ljudskih prava", stoji u izjavi.
> Economist: Hrvati, Bošnjaci i Srbi se ne slažu oko ničeg osim da je rat završio
Ističe se kako nacionalizam jača i osobito se radikalizira među mladima koji, uz nedostatak perspektive u BiH, sve više žele napustiti tu zemlju, što je više nego zabrinjavajuće.
Biskup Komarica je podsjetio kako su biskupi iz BiH, još prije potpisivanja mirovnog sporazuma u Parizu 14. prosinca 1995., upozorili na njegove nedosljednosti i poteškoće koje može proizvesti, posebice na povratku izbjeglica. "Pokazalo se kako su, na žalost, sumnje biskupa bile utemeljene", kazao je Komarica.
Država zacementirana entitetskim granicama
Crkva u BiH dosljedno je bila protiv parcijalne provedbe mirovnog sporazuma, ali i ukazivala na nedopustivost stanja koje je cementiralo etničke podjele i održavalo "kontrolirani i dozirani kaos".
"Državu su zacementirale entitetske granice postavljene nasilno svršetkom rata, a time i etničke podjele, čime su stvorene mnoge nepravde i podloge za buduće međuetničke sukobe", kazao je biskup Komarica.
Biskupi su ukazali kako je stanjem u BiH posebice pogođen hrvatski narod, kojega je 45 posto nestalo u usporedbi s prijeratnim brojem.
"U entitetu RS nedostaje više od 90 posto hrvatskog naroda. Demografski genocid i etnocid nad ovim narodom pratio je i kulturocid", kazao je Komarica.
Komisija Justitia et pax je na stajalištu kako je hrvatski narod u RS dodatno izvrgnut ruglu jer se izbjegava provesti načelo njegove ravnopravne zastupljenosti u entitetskoj zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. To pak izravno utječe na sva nastojanja da se osigura povratak prognanih Hrvata.
Komentirajući različite najave političara o modelima rješavanja hrvatskog pitanja u BiH, biskup Komarica je kazao kako za sada postoje decidirane izjave hrvatskih europarlamentaraca, dok hrvatski političari u BiH tom pitanju ne pridaju potrebnu pozornost iako tvrde da zastupaju sve Hrvate u BiH.
"Tko to može reći da zastupa sve Hrvate u BiH. Hrvati se imaju pravo organizirati u više stranaka", kazao je biskup Komarica očevidno aludirajući na politiku HDZ-a BiH odnosno na "deficit" višestranačkog organiziranja među hrvatskim narodom u BiH.
Hrvati u RS nemaju niti manjinska prava
"I ranije smo upozoravali da je nedopustivo da se u polovici zemlje dokida pravo jednog konstitutivnog naroda", kazao je Komarica dodajući kako Hrvati u RS nemaju prava ni kakva imaju pripadnici nacionalnih manjina.
"Jedva tri posto od međunarodne pomoći izdvojeno je za povratak Hrvata u BiH a u RS riječ je o još manjim iznosima. To je sramota", kazao je banjolučki biskup.
Biskup Komarica je ustvrdio kako je osobno još 1996. godine dobio najave o "Daytonu II" i "Daytonu III", no to se do danas nije dogodilo.
U preporukama Justitie et pax BK BiH stoji kako stanje u BiH traži korjenite promjene postojećeg ili donošenje potpuno novog ustava BiH bez obzira na činjenicu da za to trenutačno nema dovoljno političke volje i spremnosti.
"Ovakva demokracija bez vrijednosti pretvara se u pokvareni i zlobni totalitarizam odnosno sustav tlačiteljskog vrenja vlasti koji opasno urušava pa i bezobzirno gazi ljudsko dostojanstvo", stoji u izjavi.
Justitia et pax BK BiH posebice poziva Hrvatsku, kao članicu Europske unije i supotpisnicu Daytonskog sporazuma, da pomogne u rješavanju ovakvog stanja.
"Hrvatska je u najboljoj poziciji da daleko aktivnijim angažmanom oko zaštite tako obespravljenog naroda u BiH, a uz očekivanu jednodušnu potporu EU i SAD, ujedno učinkovito doprinese konačnom izlječenju ove predugo i opasno krvareće rane na tijelu Europe", stoji na kraju izjave.