Kina provodi golemu operaciju podvodnog kartiranja i nadzora diljem Tihog, Indijskog i Arktičkog oceana, čime stvara detaljnu bazu podataka o uvjetima na moru. Pomorski stručnjaci smatraju da bi ti podaci mogli biti ključni za vođenje podmorničkog rata protiv Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, piše Reuters.
Jedan od primjera je Dong Fang Hong 3, istraživački brod pod upravom Kineskog sveučilišta za oceanografiju. Prema podacima o praćenju brodova koje je analizirao Reuters, brod je tijekom 2024. i 2025. plovio morima u blizini Tajvana i američkog uporišta Guama te oko strateških dijelova Indijskog oceana.
U listopadu 2024. provjerio je niz kineskih oceanskih senzora sposobnih za identifikaciju podvodnih objekata u blizini Japana, a u ožujku 2025. prešao je vode između Šri Lanke i Indonezije, pokrivajući prilaze Malačkom tjesnacu, ključnoj točki svjetske pomorske trgovine.
Prema sveučilištu, brod je provodio istraživanja mulja i klime. No znanstveni rad čiji su koautori akademici s istog sveučilišta pokazuje da je obavljao i opsežno kartiranje dubokog mora.
Stručnjaci za pomorsko ratovanje i dužnosnici američke mornarice tvrde da podaci koje prikuplja mapiranjem i postavljanjem senzora Kini daju sliku podmorja nužnu za učinkovitije djelovanje vlastitih podmornica i lov na protivničke.
Dong Fang Hong 3 nije usamljen. Dio je šire operacije koja uključuje desetke istraživačkih brodova i stotine senzora. Reuters je, prateći te napore, pregledao kineske vladine i sveučilišne zapise te analizirao više od pet godina kretanja 42 istraživačka broda aktivna u Tihom, Indijskom i Arktičkom oceanu.
Iako ta istraživanja imaju i civilne svrhe, poput analize ribolovnih područja ili zona u kojima Kina ima ugovore o istraživanju minerala, služe i vojnoj svrsi, tvrdi devet stručnjaka za pomorsko ratovanje koji su pregledali Reutersova otkrića.
Kako bi prikupili informacije o podvodnom terenu, istraživački brodovi mapiraju morsko dno ploveći naprijed-natrag u uskim, paralelnim linijama. Podaci o praćenju pokazuju upravo takav obrazac kretanja za brodove koje je Reuters pratio na velikim područjima Tihog, Indijskog i Arktičkog oceana.
Najmanje osam plovila obavljalo je kartiranje morskog dna, dok je još deset imalo opremu koja se za to koristi. Podaci koje prikupljaju ta plovila "mogli bi biti od neprocjenjive vrijednosti za pripremu bojnog polja" za kineske podmornice, rekao je Peter Scott, bivši zapovjednik australskih podmorničkih snaga.
Jennifer Parker, izvanredna profesorica za obranu i sigurnost na Sveučilištu Zapadne Australije i bivša australska časnica za protupodmorničko ratovanje, rekla je da razmjeri kineskih aktivnosti nadilaze puko istraživanje resursa.
Stručnjaci dodaju da je, čak i kada se podaci prikupljaju u znanstvene svrhe, integracija civilnih istraživanja i razvoja vojne tehnologije postala ključni fokus kineske vlade pod predsjednikom Xi Jinpingom. Peking taj pristup naziva "civilno-vojnom fuzijom". Kineska ministarstva obrane, vanjskih poslova i prirodnih resursa nisu odgovorila na upite za komentar.
Ni američko ministarstvo obrane nije odgovorilo na Reutersova pitanja. No u svjedočenju pred kongresnim odborom ovog mjeseca kontraadmiral Mike Brookes, zapovjednik američkog Ureda za pomorsku obavještajnu službu, rekao je da je Kina značajno proširila svoja istraživanja, prikupljajući podatke koji "omogućuju navigaciju podmornica, njihovo skrivanje i postavljanje podvodnih senzora ili oružja".
Dodao je da "potencijalno prikupljanje vojnih obavještajnih podataka" kineskih istraživačkih brodova "predstavlja stratešku zabrinutost".
SAD je nedavno reorganizirao vlastite napore u kartiranju oceana, ali to uglavnom čini vojnim plovilima kojima je dopušteno isključiti sustave za praćenje vidljive civilnom softveru. Kineski civilni istraživački brodovi također ponekad isključuju praćenje, što znači da bi njihova kampanja mogla biti i opsežnija nego što je Reuters uspio utvrditi.
Podaci koje kineski brodovi prikupljaju o morskom dnu i vodenim uvjetima ključni su za podmorničke operacije. Zapovjednici trebaju informacije o podvodnom terenu kako bi izbjegli sudare i sakrili svoja plovila, ali i za otkrivanje neprijateljskih podmornica, koje se obično identificiraju zvukom koji ispuštaju ili odjekom sonarnih signala.
Kina je najopsežnije istraživanje provela istočno od Filipina, koji se nalaze uz Prvi otočni lanac - niz teritorija pod kontrolom američkih saveznika koji se proteže od Japana preko Tajvana do Bornea. Taj lanac čini prirodnu barijeru između kineskih obalnih mora i Pacifika. "Oni su paranoični zbog okruženja u Prvom otočnom lancu", rekao je Peter Leavy, bivši australski pomorski ataše u SAD-u.
Podaci pokazuju da kinesko kartiranje pokriva i vode oko Guama, gdje su stacionirane neke američke nuklearne podmornice, kao i velike dijelove Indijskog oceana, važne za kineski uvoz nafte, te Arktik, koji je Peking označio kao stratešku granicu.
Oko 2014. znanstvenik Wu Lixin s Kineskog sveučilišta za oceanografiju predložio je projekt stvaranja "transparentnog oceana" postavljanjem senzora koji bi Kini dali sveobuhvatan uvid u uvjete na moru. Projekt je brzo dobio podršku i započeo u Južnom kineskom moru.
Brookes je pred Kongresom potvrdio da Kina gradi podvodne nadzorne mreže koje "prikupljaju hidrografske podatke - temperaturu vode, salinitet, struje - kako bi optimizirale rad sonara i omogućile stalni nadzor podmornica".
Nakon Južnog kineskog mora projekt se proširio na Tihi i Indijski ocean. Kina je postavila stotine senzora istočno od Japana, Filipina i oko Guama. U Indijskom oceanu niz senzora okružuje Indiju i Šri Lanku, uključujući i područje duž podvodnog planinskog lanca Ninety East Ridge, na prilazu strateški važnom Malačkom tjesnacu.
Iako kineski znanstvenici tvrde da senzori prate klimatske promjene, dužnosnici iz provincije Shandong rekli su 2017. da je projekt namijenjen "osiguravanju pomorske obrane i sigurnosti".
"Iskreno, zapanjujuće je vidjeti goleme razmjere kineskih pomorskih znanstvenih istraživanja", rekao je Ryan Martinson, izvanredni profesor na U.S. Naval War Collegeu. "Desetljećima je američka mornarica mogla računati na asimetričnu prednost u poznavanju oceanskog bojišta. Kineski napori tu prednost umanjuju. To je očito duboko zabrinjavajuće."
Collin Koh, viši suradnik za pomorsku sigurnost na singapurskom institutu RSIS, smatra da je ovo "očitovanje kineskog dosega na daleka mora". "Oni sada imaju razumno dobru sliku pomorske domene u kojoj se nadaju djelovati, bilo u miru ili u ratu", dodao je.
Ni sami kineski istraživači ne skrivaju stratešku vrijednost svog rada. Zhou Chun, istraživač koji nadzire nizove senzora, izjavio je prošle godine da mu je njegov rad pokazao "brzi razvoj pomorske obrane i vojnih sposobnosti moje zemlje".