Unatoč brojnim dokazima o različitim vidovima potpore Rusiji od strane Kine u cilju nastavka vođenja nezakonitog rata, najviši ukrajinski dužnosnici, prije svih predsjednik Zelenski, dugo su se suzdržavali izravno kritizirati kinesku stranu.
Kineska suptilna potpora Rusiji
Naime, prema uzastopnim izvješćima američke sigurnosno-obavještajne zajednice, iako nije bilo kredibilnih podataka da Kina izravno snabdijeva rusku vojsku oružjem, ipak su postojali znakovi suptilne potpore u vidu kineskih komponenti ugrađenih u elektronici ruskih projektila koje je ukrajinska vojska pronašla na bojišnici diljem zemlje.
Također, tijekom 2023. godine Kina je Rusiji postala vodeći dobavljač alatnih strojeva za „računalno numeričko upravljanje“. Riječ je o opremi neophodnoj za proizvodnju komponenti i rezervnih dijelova koje koristi ruski vojno-industrijski kompleks. Uz to, Kina je krajem prošle godine donirala Rusiji oko 2000 lakih terenskih vozila, raspoređenih na bojišnici i korištenih u vojnim operacijama. Premda su u pitanju neoklopljena vozila u originalnoj verziji, radi se o izravnoj vojnoj pomoći za koju se kineska strana obvezala da je neće isporučivati. Amerikanci kažu da Kina pomaže Rusiji u proizvodnji više streljiva, oklopnih vozila i projektila. Procjenjuje se da oko 70 posto alatnih strojeva i 90 posto mikroelektronike koju Rusija uvozi dolazi iz Kine.
Rusko-kineske igre s naftom
U gospodarskom smislu Peking je kupnjom golemih količina nafte i plina apsolutno utjecao da se ekonomija Ruske Federacije oporavi i održi pod naletom zapadnih sankcija bez presedana. Naime, od izbijanja rata Kina je uvezla ruske nafte u vrijednosti od oko 67 milijardi eura. Od travnja 2022. godine kineski popust na rusku naftu u prosjeku je iznosio 11 posto. Kineski uvoz ruske sirove nafte porastao je tijekom rata te je bio 8.3 posto veći u količini u 2022. nego u 2021. godini, odnosno 44 posto veći u vrijednosti.
Uzlazni trend nastavljen je i tijekom 2023. godine (prva četiri mjeseca), kada je kineski uvoz ruske sirove nafte u prosjeku iznosio 1.95 mb/d (milijuna barela dnevno). U lipnju je Kina bila najveći uvoznik ruske nafte u 2023. godini, s više od 21 milijardu eura uvoza, a u ožujku 2023. godine uvoz je dosegao rekordnu količinu od 2.27 mb/d, što je 1.5 puta više nego u ožujku 2022. godine, ali samo 3 posto više u vrijednosti. Ta se diskrepancija pripisuju popustima koje je Kremlj dao „strateškom savezniku“.
Ono što je u svemu najzanimljivije za zapadne analitičare je kineska „neobjašnjiva“ naftna strategija za 2022. godinu. Naime, Kinezi su nakon ruske invazije na Ukrajinu napunili svoje rezerve uvoznom ruskom naftom kada je bila najskuplja, a zatim se suzdržali od daljnjeg izvoza rafiniranih proizvoda, unatoč visokim maržama i dobrim uvjetima, što je dodatno pridonijelo globalnoj inflaciji i prije svega pomoglo Ruskoj Federaciji.
Kinezi su prešli sve granice
Međutim, ono što je dodatno i čini se konačno isprovociralo oštru reakciju predsjednika Zelenskog je saznanje da Kinezi zajedno s Rusima rade na pokušaju potkopavanja predstojećeg mirovnog summita u Švicarskoj. Ukrajinski predsjednik je, sudjelujući na Shangri-la dijalogu u Singapuru u sklopu recentno održanog Azijskog sigurnosnog foruma na kojem su sudjelovali prvi ljudi ministarstava obrane iz cijelog svijeta, uključujući američkog ministra obrane Lloyda Austina i kineskog ministra obrane Dong Juna, žustro i rezolutno kritizirao kineske partnere zbog ohrabrivanja zemalja azijsko-pacifičke regije da bojkotiraju summit u Švicarskoj.
Prema navodima ukrajinskog predsjednika Ruska Federacija čini sve kako bi omela održavanje mirovnog summita koristeći „kineski utjecaj na regiju, odnosno vještinu njenih diplomata“. Zelenski je rekao da je „žalosno što je jedna velika, moćna i neovisna država kao što je Kina odlučila biti instrument u rukama ruskog predsjednika“.
Uz spomenute kritike Zelenski je optirao prekinuti šutnju i u vezi pozicije Kine prema samom rusko-ukrajinskom sukobu. Podsjećajući na obećanje predsjednika Xi Jinpinga da će "ostati po strani u ratu te neće podržavati oružjem Rusiju“, dodao je da „različite obavještajne agencije ukazuju na postojanje elemenata koji su dio ruskog naoružanja, a dolaze iz Kine“. Pozvao je Kinu da se suzdrži od daljnjeg djelovanja u korist agresora. Postavlja se pitanje zašto je Zelenski toliko čekao prozvati Kineze?
Zbog čega je službeni Kijev šutio?
I pored saznanja da se Peking ne drži obećanja o neutralnosti u odnosu na rusko-ukrajinski konflikt te da prešutno podupire Moskvu, ukrajinski su dužnosnici optirali sačekati s osudama takve politike iz nekoliko razloga. Prije svega, Ukrajina se nadala da će uspjeti iskoristiti dobro anticipirane agende kineske vanjske politike determinirane težnjom za poboljšanjem vlastite reputacije kroz sudjelovanje u procesima upravljanja i medijacije globalnim žarišnim točkama. Kao primjer je poslužilo kinesko uspješno posredovanje u postizanju dogovora između Irana i Saudijske Arabije. Otuda i više puta ponovljeni pozivi Zelenskog Xi Jinpingu da posreduje u rusko-ukrajinskom konfliktu.
Nadalje, kreatori ukrajinske vanjsko-gospodarske politike, nakon što se 2017. godine Ukrajina pridružila kineskoj ambicioznoj inicijativi Pojas i put, imali su cilj iskoristiti geostrateški položaj zemlje i postaviti je kao „vrata za kineski pristup Europi“.
Suradnja između dvije zemlje prije rata
Prije ruske invazije Kina je vrlo brzo postala trgovinski i gospodarski partner Ukrajine broj jedan. Kinezi su do 2019. godine uložili velika financijska sredstva u vitalne ukrajinske infrastrukturne projekte i to u ključnim sektorima kao što su energetika, poljoprivreda i transport.
U trgovinskoj bilanci Kina je već krajem 2019. i početkom 2020. godine nadmašila Rusku Federaciju kao najveći trgovinski partner Ukrajine, sa značajnim uvozom ukrajinskog ječma, željezne rude i kukuruza. Također, došlo je do sveobuhvatne i snažne obrambene suradnje dvije zemlje, gdje se Ukrajina pojavila kao veliki izvoznik oružja u Kinu. Jedan podatak najbolje govori u prilog toj tvrdnji. Naime, u periodu od 2016. do 2020. godine, nakon Rusije, sljedeći najveći izvoznici oružja i vojne opreme u Kinu bili su Francuska (9.7 posto) i upravo Ukrajina (6.3 posto).
Kinezi su pokušali odglumiti neutralnost
Zbog svega prethodno navedenog službeni Kijev je očekivao konstruktivniju i uravnoteženiju politiku Kine u odnosu na rusku agresiju. Peking je u početku, zaista, pokušao odglumiti neutralnog medijatora u sukobu. Predstavnici ministarstva vanjskih poslova Kine bili su uključeni u nekoliko krugova posredničke diplomacije (Shuttle Diplomacy), ali su njihovi napori bili uglavnom simboličkog karaktera i nisu prouzročili smisleni napredak prema rješenju konflikta.
U svibnju 2023. godine kineski posebni predstavnik za pitanja Euroazije Li Hui posjetio je Ukrajinu, Njemačku, Francusku, Rusiju i Poljsku kako bi razgovarao o političkom rješenju sukoba. Međutim, izvješća sugeriraju da je Li promicao prekid vatre koji bi Rusiji omogućio da pod svoj suverenitet stavi okupirane dijelove Ukrajine. Prijedlog je bio apsolutno neprihvatljiv službenom Kijevu i njegovom stajalištu da svaki mirovni sporazum mora uključivati potpuno povlačenje ruske vojske s ukrajinskog teritorija.
Mirovni plan u 12 točaka
U konačnici, Kinezi su predstavili mirovni plan od 12 točaka koji je od većine zapadnih dužnosnika, službenog Kijeva, ali i najvećeg broja kredibilnih promatrača, ocijenjen kao previše uopćen i nejasan bez „namjere da se bavi ključnim pitanjima ruske agresije na Ukrajinu“.
Planom je bilo predviđeno: 1. Poštivanje suvereniteta svih zemalja; 2. Napuštanje hladnoratovskog mentaliteta; 3. Prekid neprijateljstava; 4. Nastavak mirovnih pregovora; 5. Rješavanje humanitarne krize; 6. Zaštita civila i ratnih zarobljenika; 7. Održavanje sigurnosti nuklearnih elektrana; 8. Smanjenje strateških rizika; 9. Olakšavanje izvoza žitarica; 10. Zaustavljanje jednostranih sankcija; 11. Održavanje stabilnosti industrijskih i opskrbnih lanaca i 12. Promicanje obnove Ukrajine nakon konflikta.
Premda su kineski čelnici u svojim priopćenjima zaista ukazivali na značaj političkog rješenja sukoba i pozivali na primirje, s druge strane izbjegavali su osuditi Rusiju za flagrantno kršenje Povelje UN-a optužujući NATO i Zapad za nekontrolirano širenje za Istok uz nasilan prodor u „tradicionalnu rusku sferu utjecaja“. Pozicija gotovo identična stavovima službene Moskve.
Zelenski je bio prinuđen reagirati
Nakon svega čini se da reakcija predsjednika Zelenskog, unatoč snažnoj želji da se s Kinom zadrži otvorena komunikacijska linija te se na taj način pokuša pridobiti u politici izoliranja Rusije, nije nikakvo iznenađenje te je od mnogih promatrača bila očekivana i mnogo ranije. Kombinacija prekršenih obećanja o neutralnosti u odnosu rusko-ukrajinski konflikt, izbjegavanja suštinskog dijaloga i odbijanja kineske strane da se s ukrajinskim kolegama sastane na najvišoj razini doveli su do potpunog nepovjerenja Ukrajine u namjere i politiku službenog Pekinga.
U prilog navedenom ide i činjenica da ni na spomenutom, recentnom Shangri-La dijalogu održanom u Singapuru u okviru Azijskog sigurnosnog foruma nije došlo do sastanka predsjednika Zelenskog s kineskim ministrom obrane Dong Junom. Prema kredibilnim informacijama ukrajinska strana je bila spremna za sastanak bez obzira na nisku razinu povjerenja dvije strane u bilateralnim relacijama.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala