Iranski napad na Izrael značajno pogoršava ionako kompleksnu i tešku situaciju na Bliskom istoku.
Uz iranski napad, do kojeg je došlo nakon izraelskog bombardiranja iranskog veleposlanstva u Damasku, više od 300 dronova i projektila ispaljeno je na teritorij Izraela u prvom izravnom vojnom sukobu između Islamske Republike i židovske države.
Svijet čeka odgovor Izraela
Velika većina dronova i raketa nije uspjela pogoditi svoje ciljeve ili ih je srušila izraelska protuzračna obrana, potpomognuta koalicijom partnera, uključujući UK i Francusku. I dok svijet očekuje kako će Izrael odgovoriti, odnosno hoće li reagirati snažno ili će pokazati suzdržanost, sve više visokih dužnosnika Irana upozorava, kako Izrael, tako i Zapad, na posljedice moguće izraelske odmazde.
>>Iran: Sljedeći napad bit će u roku od par sekundi
"Podsjećamo šefove država Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Njemačke da prestanu podržavati teroristički režim Izraela koji ubija djecu. Islamska Republika Iran dokazala je da nije ratni huškač i da ne teži širenju rata. Odgovor će biti jači ako režim izvrši još agresivniji čin", rekao je brigadni general Abolfazl Shekarchi.
Al Jazeera također izvještava da je na državnoj TV u Iranu zamjenik ministra vanjskih poslova Ali Bagheri Kani rekao da njegova zemlja neće čekati 12 dana za odgovor na još jedan izraelski napad, već će uzvratiti "u roku od nekoliko sekundi".
Koliko je jaka iranska vojska?
Koliko je jaka iranska vojska? Prije svega, treba odijeliti regularnu, tradicionalnu vojsku i Islamsku revolucionarnu gardu (IRGC), koja je pokrenula napad na Izrael. Radi se, dakle, o gardi koja je dominantna, ali ne i jedina grana iranskih oružanih snaga.
IRGC je osnovan nedugo nakon Islamske revolucije 1979., kada je pokret predvođen muslimanskim studentima doveo do svrgavanja dinastije Pahlavi, koju je podupirao SAD. IRGC je uveden kako bi pružio dodatnu zaštitu novom režimu i djelovao kao protuteža regularnim oružanim snagama. Procjenjuje se da IRGC ima 125.000 vojnika te da zapovijeda vjerskom milicijom Basij.
IRGC se smatra ključnom komponentom iranske vojne moći, koja je odgovorna za unutarnju i graničnu sigurnost, provođenje zakona i zaštitu iranskih projektila. Smatra se da IRGC ima ključnu ulogu u naoružavanju, obučavanju i pružanju podrške proxy milicijama u cijeloj regiji, uključujući Hezbolah u Libanonu, Hute u Jemenu i milicijske skupine u Siriji i Iraku.
Prema Firepower ljestvici, Iran je 14. vojska na svijetu
Što se tiče sveukupne vojne snage Irana, prema stranici Global Firepower, koja svake godine od 2006. objavljuje svoj godišnji izvještaj i rang-listu nacionalnih oružanih snaga od najjačih do najslabijih, Iran zauzima 14. mjesto. Izrael na istoj ljestvici zauzima 17. mjesto.
Navodi se da Iran ima 1.18 milijuna aktivnih vojnika, od čega je 350 tisuća rezervista, a 220 tisuća pripada raznim paravojnim formacijama.
Imaju ukupno 551 zrakoplov. Borbena flota sastoji se od 186 aviona. Što se tiče jurišnih zrakoplova, Iran ih ima 21, od čega je spremnih za rat, kako se navodi na stranici, njih 15. Imaju 1996 tenkova (spremnih za borbu 1397) te 101 brod, od čega je sedam fregata i 19 podmornica. Nemaju nosače aviona.
Kratka usporedba s Izraelom
Izrael na vojsku godišnje troši 24.4 milijarde dolara. Izrael ima više aviona, njih 612 (od toga 39 jurišnih zrakoplova), ali Iran ima prednost na kopnu. Izrael tako ima 626 tenkova manje od Irana te preko 22 tisuće oklopnih vozila manje. Iran ima i puno više tegljenog topništva i raketne artiljerije, dok Izrael ima značajnu prednost po pitanju samohodnog topništva.
Iako Global Firepower otkriva neke odnose snaga i pristojan je pokazatelj vojnog potencijala, generalno se ne smatra najpouzdanijim načinom rangiranja jer ne uzima sve važne parametre u obzir. Ovoj se ljestvici najviše zamjera to što u obzir uzima brojke specifičnih naoružanja, a ne bazira se dovoljno na visokoj tehnologiji i stupnju obuke i borbenog iskustva same vojske.
Pogotovo to vrijedi za Izrael, čija snaga se očituje upravo u naprednom naoružanju, što podrazumijeva sofisticirane zračne snage i sustave obrane od projektila. U zemlji postoji i obvezna vojna služba, što pridonosi velikoj i dobroj vojsci. Global Firepower ne sagledava ni aspekt partnera, a jasno je koliku korist Izrael ima od Sjedinjenih Američkih Država, uvjerljivo najjače vojne sile na svijetu.
Iran ima jedan od najvećih arsenala balističkih projektila na Bliskom istoku
Zabrinutost među iranskim susjedima izaziva iranski program balističkih projektila. Afshon Ostovar, profesor nacionalne sigurnosti na Mornaričkoj poslijediplomskoj školi i stručnjak za iransku vojsku, za New York Times je rekao da Iran ima jedan od najvećih arsenala balističkih projektila i dronova na Bliskom istoku.
To uključuje krstareće rakete i protubrodske rakete, kao i balističke rakete dometa do 2000 kilometara, odnosno više od 1200 milja. Dakle, mogu pogoditi bilo koju metu na Bliskom istoku, uključujući Izrael.
Još 2019. Pentagon je u izvješću naveo da je Iran najveća raketna sila na Bliskom istoku. "Veličina i sofisticiranost njegovih raketnih snaga nastavlja rasti unatoč desetljećima nastojanja da se obuzda njihovo napredovanje", navodi se u studiji Pentagona.
"U nedostatku modernih zračnih snaga, Iran je prihvatio balističke projektile kako bi odvratio svoje protivnike u regiji, posebice Sjedinjene Države, Izrael i Saudijsku Arabiju od napada na Iran", stoji u izvješću.
Iran umiješan u dosta napada
Nije moguće iznijeti točne brojke, ali Centar za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u SAD-u poručio je prije nekoliko godina da Iran posjeduje tisuće raketa, što podrazumijeva desetak tipova projektila. Podsjetimo i da IRGC nadzire iranski program balističkih projektila. Ova garda koristila je projektile za napad na sunitske muslimanske militante u Siriji i oporbene skupine iranskih Kurda u sjevernom Iraku.
Sjedinjene Države, europske sile i Saudijska Arabija optužile su Iran za napad raketama i bespilotnim letjelicama 2019., kad je onesposobio najveći svjetski pogon za preradu nafte u Saudijskoj Arabiji, iako je Iran zanijekao bilo kakvu umiješanost.
Bivši američki predsjednik Donald Trump ukazao je na iranski raketni program kao na jednu od točaka koje nisu obrađene u njegovom nuklearnom sporazumu sa svjetskim silama iz 2015. i to naveo kao razlog za povlačenje iz sporazuma 2018.
Rusi koriste iranske dronove
Iran je 2023. godine predstavio hipersonični projektil, za koji tvrdi da može pogoditi Izrael za 400 sekundi i izbjeći obrambeni sustav Iron Dome. Stručnjaci su tada govorili da je održivost tog oružja upitna.
Iran nije skrivao ogromne količine bespilotnih letjelica i projektila tijekom vojnih parada, a ima ambicije ući u veliki izvozni posao s bespilotnim letjelicama. To su letjelice koje već koristi Rusija u Ukrajini. Radi se o dronovima Shahed-136. Ovi dronovi dobili su nadimak "dronovi samoubojice" jer pri sudaru eksplodiraju.
Iran ipak zaostaje za SAD-om ili Izraelom
New York Times je zaključio da se iranska vojska smatra jednom od najjačih u regiji u smislu opreme, kohezije, iskustva i kvalitete osoblja, ali daleko zaostaje za snagom i sofisticiranošću oružanih snaga Sjedinjenih Država, Izraela i nekih europskih zemalja.
Problem je to što velik dio zrakoplova potječe iz doba šaha Mohammeda Reze Pahlavija, koji je vodio Iran od 1941. do 1979., a mnogi su onesposobljeni zbog nedostatka rezervnih dijelova. Zemlja je također kupila malu flotu od Rusije 1990-ih, kažu stručnjaci. Dodaju da su iranski tenkovi i oklopna vozila stari i da zemlja ima samo nekoliko velikih mornaričkih brodova.
Kakve su iranske nuklearne sposobnosti?
UN-ova organizacija za nuklearni nadzor otkrila je početkom 2023. u Iranu uranij obogaćen do 84 posto, što je vrlo blizu stupnju potrebnom za izradu oružja. Ajatolah Ali Khamenei, iranski vrhovni vođa, prošle je godine poručio da su tvrdnje da Teheran želi proizvesti nuklearno oružje lažni izgovor koji koristi Zapad.
Dodao je da islamske vrijednosti sprečavaju Iran da razvije oružje za masovno uništenje. “Da smo to htjeli učiniti, oni to ne bi mogli zaustaviti, kao što nisu mogli zaustaviti naš nuklearni napredak i neće moći i nadalje”, rekao je Khamenei.
Iran službeno nema nuklearne bombe, no smatra se da je Teheran značajno unaprijedio svoj nuklearni program otkako se Trumpova administracija 2018. godine povukla iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. Američka izvješća govore kako nema dokaza o tome da je Iran nastavio rad na proizvodnji nuklearnog oružja, što je bio slučaj 1990-ih i ranih 2000-ih godina.