Jučer su opet početi mirovni pregovori Ukrajine i Rusije, no nejasno je jesu li se održali. Novi razgovori Rusije, Ukrajine i SAD-a održat će se u srijedu i četvrtak u Abu Dhabiju, objavio je jučer ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Deutsche Welle pokušao je dobiti odgovor na pitanje koliko su ljudi u samoj Ukrajini, usprkos golemim patnjama, spremni na ustupke Rusiji?
Sustavno rusko bombardiranje ukrajinskih gradova i ključne infrastrukture, svakodnevno dvadeset ili više sati bez struje, vode pa čak i bez grijanja i to na minus petnaest Celzijevih stupnjeva: sve to mnogi Ukrajinci moraju podnositi tijekom ove iznimno hladne zime.
Ankete potvrđuju da se opće raspoloženje u Ukrajini pogoršava te da se sve više širi iscrpljenost i napetost. To objašnjava Oleksij Antipovič iz Rating Group, ukrajinskog instituta za ispitivanje javnog mnijenja. On tumači kako raste udio onih koji stanje u državi ocjenjuju kritično već zbog oštre zime i neprekidnih napada iz Rusije. No to se, kaže, ne može tumačiti promjenom političkih stavova, nego promijenjenim općim emocionalnim stanjem ljudi.
Unatoč teškim uvjetima Ukrajinci i dalje nisu spremni popustiti zahtjevima Kremlja, niti prihvatiti mir pod svaku cijenu. "Putinovo granatiranje i hladnoća kao sredstvo pritiska pogoršavaju raspoloženje u društvu. Ali to ne mijenja stav prema Vladimiru Putinu, Rusiji i ratu koji Rusija vodi. Ukrajinci ne žele činiti ustupke, ni teritorijalne ni bilo koje druge", kaže Antipovič za DW.
Andrij Bičenko iz ukrajinskog Razumkov-centra dolazi do sličnog zaključka. "Velik dio Ukrajinaca, zbog svježih i dugogodišnjih iskustava, zna da kapitulacija ili potpisivanje nepovoljnog mirovnog sporazuma neće poboljšati stanje. Ukrajincima ne treba objašnjavati tko su Rusi i kako je sve počelo: vidjeli su to sami u regijama Herson, Harkiv i Kijev. Javno mnijenje o tome ne mijenja se bitno. Zato Ukrajinci, unatoč svemu, izdržavaju", objašnjava Bičenko u razgovoru za DW.
Prema anketi Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) provedenoj od 9. do 14. siječnja 2026., velika većina Ukrajinaca (69 posto) i dalje vidi rat kao egzistencijalnu prijetnju. Ljudi vjeruju da Rusija želi "počiniti genocid" ili "uništiti ukrajinski narod i državnost". U veljači 2025. taj je udjel iznosio 66 posto. Sedamdeset sedam posto ispitanika smatra da Ukrajina, unatoč ruskom napredovanju, i dalje može pružati otpor.
"Rezultati pokazuju da Ukrajinci, unatoč svim teškoćama, ostaju postojani i optimistični. Apsolutna većina vjeruje da Ukrajina ima snage nastaviti pružati djelotvoran otpor. Samo manjina smatra da je ukrajinski otpor bezizgledan", kaže Anton Hruščetski iz KIIS-a za DW.
Stalni ruski napadi, uništena infrastruktura i dugotrajnost rata nisu povećali spremnost Ukrajinaca na kompromise s Rusijom. To ističe Oleh Saakjan iz ukrajinske Platforme za otpornost i jedinstvo u razgovoru za DW. Naprotiv, iscrpljenost, nakupljeni bijes i frustracija pretvaraju se u još snažniji gnjev prema agresoru.
Politički analitičar upozorava da se društvene napetosti u Ukrajini povremeno iskazuju u obliku prosvjeda. Istodobno su oni jasno lokalnog karaktera i nisu usmjereni protiv središnje vlade. "Riječ je o reakcijama na konkretnu neaktivnost, o izostanku odluka na lokalnoj razini. Ni u javnosti, ni u anketama ne vidi se porast nepovjerenja prema središnjoj vladi", naglašava Saakjan. To nisu promijenili ni problemi s infrastrukturom, ni ruski napadi. "Različite ankete pokazuju da je velik dio Ukrajinaca spreman i dalje izdržati rat", kaže stručnjak.
Jedna od najvećih ruskih pogrešaka na početku invazije bila je podcjenjivanje snage ukrajinskog društva i njegove sposobnosti za samoorganizaciju. Tako smatra vojni stručnjak i bivši savjetnik u Ministarstvu obrane Oleksij Kopitko. Prema njegovu mišljenju Rusija i dalje pogrešno procjenjuje raspoloženje Ukrajinaca.
Kopitko ističe da ukrajinsko društvo raspolaže jedinstvenim iskustvom. Uzajamna podrška je nešto samo po sebi razumljivo ne samo u obiteljima i bliskim prijateljima. Suradnja među ljudima koji se jedva poznaju ili se uopće ne poznaju postala je ključni čimbenik opstanka države. "Ukrajinci i dalje imaju sklonost nekome vjerovati bez zadrške. Biti nitkov smatra se i dalje sramotnim. Tako Ukrajina i dalje odolijeva svoj strahoti koja je okružuje", kaže Kopitko.
Prema istraživanju KIIS-a, 69 posto ljudi ne vjeruje da će trenutačni pregovori dovesti do trajnog mira. Unatoč tome postoji veliko zanimanje za pregovarački proces. "Sve nade i povjerenje usmjereni su prije svega prema Volodimiru Zelenskom", naglašava Oleksij Antipovič, "a ne prema Rusiji, ne prema pregovaračkim skupinama i ne prema pojedinim stranim državnicima."
Stručnjaci ističu da su društvena kohezija i unutarnje jedinstvo važni čimbenici za ukrajinsko vodstvo tijekom pregovora. "Velika podrška predsjedniku daje mu prednost u pregovorima. Ukrajinci već imaju loša iskustva s Minskim sporazumima koji su doveli do još većeg rata. Zato danas dobro razumiju koliko je vrijedno njihovo jedinstvo", sažima politolog Saakjan.