Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će i Kijev i Moskva morati pristati na teritorijalne ustupke kako bi se okončao rat u Ukrajini. Prema trenutačnim kartama bojišta, Rusija trenutačno drži gotovo 114.500 četvornih kilometara, odnosno 19 posto ukrajinskog teritorija, uključujući Krim te veliki dio istoka i jugoistoka zemlje. Ukrajina ne kontrolira nijedan međunarodno priznati ruski teritorij.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Rusija tvrdi da su Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporižja i Herson – regije koje je Moskva nakon raspada Sovjetskog Saveza priznavala kao dio Ukrajine – sada dio Rusije. Kijev poručuje da nikada neće priznati rusku okupaciju, a većina zemalja i dalje priznaje ukrajinske granice iz 1991.
Ruske snage zauzele su Krim 2014. godine, a nakon spornog referenduma Moskva ga je pripojila. Površina poluotoka iznosi oko 27.000 četvornih kilometara. Rusija tvrdi da je Krim zakoniti dio Rusije, dok Ukrajina inzistira da je riječ o ukrajinskom teritoriju, iako pojedini ukrajinski dužnosnici neslužbeno priznaju da bi povratak silom bio iznimno težak.
Krim je ušao u sastav Ruskog Carstva u 18. stoljeću, a baza Crnomorske flote u Sevastopolju osnovana je ubrzo nakon toga. Od 1921. bio je dio Rusije u sklopu SSSR-a, sve dok ga 1954. tadašnji čelnik Komunističke partije Nikita Hruščov, etnički Ukrajinac, nije prebacio Ukrajini.
Rusija kontrolira oko 46.570 četvornih kilometara, odnosno 88 posto regije Donbas, uključujući cijelu Lugansku oblast i oko 75 posto Donjecke oblasti. Oko 6.600 četvornih kilometara ostaje pod kontrolom Ukrajine, no ruske snage koncentriraju napade na bojištu u Donjecku, prema posljednjim većim gradovima koje drži Kijev.
Proruski separatisti u Donjecku i Lugansku odvojili su se od Ukrajine 2014. i proglasili “narodne republike”, a ruski predsjednik Vladimir Putin ih je u veljači 2022. priznao kao neovisne države, samo nekoliko dana prije početka totalne invazije.
Ruske snage drže oko 74 posto Zaporiške i Hersonske oblasti, odnosno oko 41.176 četvornih kilometara, dok Ukrajina kontrolira približno 14.500 četvornih kilometara u tim regijama.
Putin je 2024. poručio da bi pristao na mir ako bi se Ukrajina povukla iz svih regija koje Rusija potražuje, a ne kontrolira u potpunosti – ukupno oko 21.000 četvornih kilometara – i službeno se odrekla namjere da se pridruži NATO-u. Kako je ranije izvijestio Reuters, Putin je spreman razgovarati o prekidu vatre s Trumpom, ali odbija veće teritorijalne ustupke i inzistira da Kijev napusti planove za članstvo u NATO-u.
Uvjeti koje Putin postavlja uključuju pravno obvezujuće jamstvo da se NATO neće širiti na istok, neutralni status Ukrajine i ograničenje njezinih oružanih snaga, zaštitu ruskih govornika te prihvaćanje ruskih teritorijalnih dobitaka.
Rusija drži i manje dijelove Harkivske, Sumske, Mikolajivske i Dnjepropetrovske oblasti. U Harkivskoj i Sumskoj oblasti kontrolira oko 400 četvornih kilometara, dok u Dnjepropetrovskoj ima vrlo mali pojas uz granicu. Moskva tvrdi da u Sumskoj oblasti stvara “sigurnosnu zonu” radi zaštite svoje Kurske oblasti od ukrajinskih napada.
Rusija smatra da su Republika Krim, Sevastopolj, Luganska Narodna Republika, Donjecka Narodna Republika te oblasti Zaporižja i Herson subjekti Ruske Federacije. Ukrajina ih i dalje smatra dijelom svoga teritorija.
Većina država ne priznaje ta područja kao dio Rusije, premda su Krim priznali Sirija, Sjeverna Koreja i Nikaragva. Opća skupština UN-a proglasila je aneksiju Krima 2014. nezakonitom i potvrdila da je dio Ukrajine.
Putin često uspoređuje Krim i Kosovo, optužujući Zapad za dvostruke standarde jer je 2008. priznao neovisnost Kosova protivno želji Srbije, dok odbija priznati rusko prisvajanje Krima.