Nekadašnja predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović nedavno je rekla kako je Rusija utjecala na izbore na kojima je izgubila od aktualnog predsjednika Zorana Milanovića. Radi se o jednoj od ozbiljnijih optužbi u povijesti neovisne Hrvatske.
>> Kolinda: Rusija se umiješala u izbore na kojima sam izgubila od Milanovića
Spominjala hibridne akcije, nije iznijela nijedan dokaz
Kolinda Grabar-Kitarović je bila gošća u podcastu One Decision bivšeg direktora britanske vanjsko-obavještajne službe MI6 Sir Richarda Dearlovea. "Taj LNG terminal je bio najveća sporna točka s Rusijom i vjerojatno je bio razlog za hibridne akcije tijekom predizborne kampanje, što je pridonijelo rezultatu izbora 2020.", rekla je. Ako su, kako tvrdi bivša predsjednica, navodne ruske "hibridne akcije" pridonijele rezultatu izbora 2020., to znači da je Zoran Milanović postao predsjednik zbog utjecaja Moskve.
Reći takvo nešto je ozbiljna optužba za koju Kolinda Grabar-Kitarović nije iznijela nijedan dokaz. Zbog takve optužbe u normalnoj državi bi pljuštale reakcije i pokretale se istrage.
U Hrvatskoj se nije dogodilo - ništa. Nema reakcije predsjednika vlade Andreja Plenkovića, nema reakcije SOA-e, USKOK-a... Poslali smo upite, ali odgovore još nismo dobili. Tek se predsjednik Milanović oglasio kasnije poslijepodne danas o tome.
Milanovića smo pitali ima li on saznanja o ovim navodima i je li točno da su Rusi hibridno djelovali kako bi pobijedio. SOA-u smo pitali imaju li saznanja o ovim navodima i ako su oni istiniti, kako su reagirali da djelovanje spriječe.
Kolinda za Index: Nisam u poziciji ozbiljno razgovarati o temi
Ako je takvo što istina, da su Rusi pomogli da Milanović dođe na vlast u zemlji EU koja je i članica NATO-a, radi se o velikoj stvari čak i u svjetskim razmjerima. U Hrvatskoj je pak svaka suvisla reakcija izostala, jedino je mlako reagirao predsjednik sabora Gordan Jandroković koji je rekao da prema riječima šefa SOA-e "hibridna djelovanja nekih država postoje na ovom prostoru" te da "ovo nije prazna priča".
>> Kolinda: Rusija se miješala u izbore koje sam izgubila. Njonjo: To nije prazna priča
I sama Kolinda Grabar-Kitarović odlučila je prestati govoriti o temi. Index ju je kontaktirao, ali nije bila raspoložena za objašnjenja. "Hvala vam na javljanju. Ne bih željela da mislite da Vas ignoriram, no u Americi sam i doista nisam u poziciji ozbiljno razgovarati o toj temi. Previše prostora za nesporazume. Čujemo se kad se vratim", poručila je Indexu Grabar-Kitarović.
"Naši mediji uhvatili su se tog jednog dijela koji sam spomenula gotovo usputno"
Nešto slično je rekla i za N1.
“Vidim da su se naši mediji uhvatili tog jednog dijela u podcastu koji sam spomenula gotovo usputno. Slažem se, iznimno važna tema o kojoj treba ozbiljno razgovarati jer kod nas još nije razvijena svijest o takvoj vrsti upliva. No trenutno nisam u poziciji jer sam pretrpana pripremama za sljedeći tjedan u New Yorku, gdje imam nekoliko važnih konferencija kao supredsjedateljica GPMB-a”, odgovorila je.
Izjava došla dok cijeli svijet strepi oko ruskog rata
Grabar-Kitarović je godinama šutjela o navodnom ruskom utjecaju na izbore u Hrvatskoj. I baš u vrijeme kad cijeli svijet uslijed ruske invazije na Ukrajinu govori o novom hladnom ratu (ili čak novom svjetskom ratu), ona tek tako u nekom podcastu poručuje da je Rusija utjecala na izbore koje je izgubila, a potom govori kako su se, eto, ovdašnji mediji uhvatili jednog dijela koji je spomenula gotovo usputno. A to što je "gotovo usputno" spomenula bi u nekoj uređenoj članici Europske unije i NATO-a u najmanju ruku pokrenulo ozbiljnu istragu i javnu raspravu.
Podsjetimo i kako se Grabar-Kitarović smatralo državnicom koja je u dobrim odnosima s Putinom, a kad ju se spominjalo kao kandidatkinju za glavnu tajnicu NATO-a, zamjerala joj se nekadašnja bliskost s Putinom.
U istom podcastu govorila je i o tom odnosu, kazavši i kako ju je pri susretu u Sočiju 2017. dočekao s buketom cvijeća, ali i kako joj je jednom rekao da je "nažalost pustio Sloveniju i Hrvatsku da umaknu i postanu članice EU i NATO-a".
Podsjetimo i da je izjava bivše predsjednice o ruskom utjecaju na izbore u Hrvatskoj došla tri mjeseca nakon što je za Index rekla da je izbjegnuta tužba u kojoj je Rusija htjela Hrvatsku okriviti za nacionalizaciju Agrokora čiji je većinski vlasnik nakon restrukturiranja postao upravo ruski Sberbank.
Ona je to izjavila nakon teksta Financial Timesa koji je objavio članak o Fortenovoj u kojoj između ostalog spominje pregovore tadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i ruskog predsjednika Vladimira Putina o propasti Agrokora.
O Milanoviću svjetski mediji pišu kao o proruskom predsjedniku
Treba dodati i kako se Zoran Milanović doista u dijelu javnosti percipira kao proruski orijentiran državnik. The Guardian je u siječnju naveo kako Milanović zauzima stav protiv EU te kako je svoju politiku uskladio s politikom mađarskog premijera Viktora Orbana i secesionističkog čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika.
I Associated Press je pisao o Milanoviću. "Milanović je na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj 2019. pobijedio kao lijevo orijentirani liberalni kandidat, kontrapunkt konzervativnoj vladi koja je trenutno na vlasti u Europskoj uniji i članici NATO-a. Ali od tada se okrenuo populističkom nacionalizmu i kritizirao politiku Zapada prema Rusiji, kao i prema Balkanu.
Milanović je izgradio prorusku reputaciju, što je više puta demantirao. Ipak, posljednjih se mjeseci otvoreno protivio prijemu Finske i Švedske u NATO, kao i obuci ukrajinskih trupa u Hrvatskoj u sklopu pomoći EU toj ugroženoj zemlji", piše AP.
Puhovski: Danas se čini da je razumno sa stajališta ruskih interesa investirati u Milanovića
Politički analitičar Žarko Puhovski nam govori kako njemu nije jasno kako bi se realizirala ta intervencija u hrvatske predsjedničke izbore.
"Možda bi to bilo da su tu strojevi koji broje glasove. Ali kod nas ne ide preko strojeva nego ručno. Nije mi jasno što joj to znači. Možda u smislu propagande, promidžbe, stvaranja specifične atmosfere. Prema tadašnjem mišljenju, Putin nije imao razloga da smatra kako je Milanović korisniji od Kolinde Grabar-Kitarović.
Milanović se u međuvremenu promijenio. Danas se čini da je zaista razumno sa stajališta ruskih interesa investirati u Milanovića. Meni je i dalje nejasno kako bi se to izvelo", objasnio je Puhovski.
"To bi moralo biti kompleksno hakiranje ili vjerojatnije potkupljivanje ljudi u izbornom povjerenstvu, što se sad smatra starinskom metodom. Sve mi se to čini dosta neobično. Prije će biti da se radi o tome da se Grabar-Kitarović želi naknadno, recimo to tako, opravdati za neuspjeh na tim izborima.
Ali na tim izborima je došlo do neuspjeha prije svega zahvaljujući njezinom nekontroliranom ponašanju u nekoliko javnih prigoda tjednima i mjesecima uoči izbora. I činjenicom da se kandidirao Miroslav Škoro", rekao je Puhovski.
"Možda je mislila da se Rusija kladila na Škoru"
Ističe kako bi se možda njezine riječi mogle tumačiti tako da se Rusija kladila na Škoru.
"Ipak je to jako komplicirana igra s nejasnim posljedicama. Ne mislim niti da je to naročito vjerojatno u bilo kojoj varijanti. Ne vidim doista ozbiljan strategijski interes Rusije za to tko će biti predsjednik Hrvatske, pogotovo jer u Hrvatskoj taj predsjednik nema bogzna kakvu ulogu", rekao je pa se dotaknuo i kandidature Grabar-Kitarović za poziciju glavne tajnice NATO-a.
"Spominjalo se baš da su njezini izljevi prijateljstva s Putinom jedna od njezinih prepreka. Ona i danas nakon pet godina ne može izreći osudu skandaloznog ponašanja u finalu Svjetskog prvenstva u Rusiji kad je pljusnula kiša, a ruski protokol je kišobranima štitio Putina, a pustio gošću da potpuno pokisne. Ona je bila valjda izvan sebe pa nije primijetila, ali danas bi se mogla prisjetiti toga pa mu spočitnuti", kazao je.
"Čudno i zabrinjavajuće da Milanović i Plenković nisu reagirali"
Govorimo mu kako gotovo nitko nije reagirao na ove izjave.
"Jedino je reagirao predsjednik sabora Jandroković, on se pozvao na izvještaj SOA-e. Tako je nastavio neodgovorno ponašanje političkog vodstva koje tjera obavještajnu službu da iziđe u javnost.
To su počeli Milanović i Plenković, a sad nastavlja i Jandroković, koji implicira da SOA valjda zna zašto je u izvještaju govorila o intervencijama u izbore, pri čemu ništa ne navodi na zaključak da se radi o tim izborima. Ta ideja da se poziva SOA-u kao svjedoka je protivna ideji te ustanove", rekao je.
Navodi kako je čudno i zabrinjavajuće da ni premijer Plenković ni predsjednik Milanović nisu imali motiva reagirati oko izjava Grabar-Kitarović.
"Pogotovo tu mislim na Milanovića jer se o njemu radi i nije poznat po suzdržanosti u javnom govoru, da se blago izrazim. Ima tu još jedan problem, to je oživljavanje bivših tema u konstrukciji teorija zavjere koje ljudi vole prežvakavati, što oštećuje samu narav demokratskog političkog i kulturnog miljea.
"Podsjetila nas je da nije bila razumna"
Postaju sve češći konstrukti da je sumnjiv demokratski izborni proces. Tako u javnosti nalazimo tvrdnje da ne odlučuju biračice i birači nego obavještajne službe, PR agencije ili babe vračare.
I to što se zove demokracija onda gubi na smislu. To mi se čini lošim i opasnim. Imamo izreku da onaj tko gubi ima pravo da se ljuti, ali nakon toliko vremena Kolinda Grabar-Kitarović se morala odljutiti, pogotovo što joj sad ide u javnosti bolje nego zadnjih mjeseci mandata.
Dapače, nakon izjava i postupaka njenog nasljednika, raste broj onih ljudi koji kažu da nije bila tako loša. A onda nas je odlučila podsjetiti da nije bila niti naročito razumna u svojim postupcima", zaključio je Puhovski.
Juričan podnio prijavu USKOK-u
Što se tiče reakcija oko ove teme, Dario Juričan, kandidat za predsjednika na tim izborima, objavio je da je USKOK-u poslao kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja.
"Kako je riječ o tvrdnjama osoba koje su bile i jesu na visokim državnim funkcijama držim da Uskok treba ispitati te krajnje ozbiljne izjave i da se nađe počinitelj tih gnjusnih zločina", napisao je.
Bivši ruski veleposlanik: Nama je bilo svejedno tko će pobijediti
Bivši ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov rekao je za RTL da Rusija nije pomogla Milanoviću da pobijedi na izborima.
"Bio sam svjedok predsjedničkih izbora 2016. godine. Bila su dva kandidata: Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović. Oboje su bili prijatelji Ruske Federacije. Naša politika nije baš otvorena. Nikada se ne miješamo u unutarnje poslove. Za nas je svejedno tko će pobijediti, Josipović ili Grabar-Kitarović", rekao je.
"Reći ću vam ponovno da za nas ne čini nikakvu razliku tko će biti predsjednik države, jer i Milanović ima prijateljske osjećaje prema Ruskoj Federaciji. Mi znamo da prirodno i jedno i drugo imaju odlične odnose s Rusijom, Sjedinjenim Američkim Državama, Europskom unijom.
Smatramo da i Milanović i Grabar-Kitarović razumiju da su prijateljski odnosi s Rusijom od nacionalnog interesa Hrvatske", dodao je.