Kopernik se astronomijom bavio bez teleskopa. Ovako je izgledao njegov život

Nikola Kopernik rodio se 1473. godine u Pruskoj, regiji koja je tada pripadala Poljskom Kraljevstvu, a danas ga pamtimo zbog njegovog životnog djela "De revolutionibus orbium coelestium", odnosno "O revolucijama nebeskih sfera" u kojemu je predstavio heliocentrični sustav. Prema Koperniku, u središtu našeg sustava je Sunce, a Zemlja i ostali planeti okreću se oko njega.

Kopernik se rodio u gradu Torunu u uglednoj obitelji. Njegov se otac bavio prodajom bakra, ali je isto tako bio politički angažiran. U vrijeme sukoba između Poljske i Teutonaca, Kopernikov otac gradi svoju karijeru kao diplomatski posrednik te sudjeluje u pregovorima između zaraćenih strana. Kopernikova majka bila je članica ugledne obitelji iz Toruna.

Nakon očeve smrti, o Koperniku se brine majčina obitelj te ga šalje na školovanje. Kopernik pohađa Sveučilište u Krakovu, potom odlazi u Italiju na razne fakultete (Bologna, Rim, Padova) gdje proučava matematiku i astronomiju. Zanima se i za antičke filozofe i autore, čime upotpunjava svoje obrazovanje.

S napunjenih trideset godina života vraća se u Poljsku i radi kao tajnik svog ujaka. Obavljao je većinu njegovih zadataka iduće desetljeće, a kada mu je ujak umro, ostao je raditi u dvorcu, ali paralelno je radio na svojoj teoriji.

Humanist i znanstvenik

Tijekom školovanja Kopernik je čitao tekstove grčkih i islamskih filozofa, a paralelno s time uočavao je nedostatke geocentričnog modela. Te su ga stvari inspirirale da se pozabavi temeljitim astronomskim pitanjem.

Započeo je rad na svojoj teoriji vjerojatno još 1514., no tek će 1530-ih izaći javno sa svojim istraživanjima. Kopernik je bio i u komunikaciji s visokim dužnosnicima iz Rima te im predstavio svoje radove. Papini izaslanici bio su impresionirani njegovim zaključcima jer je heliocentrizam do tada bio smatran kao teza koja je zanimljiva, ali nikad nije imala dovoljno dokaza.

Kopernik nije imao problema s Crkvom

Kopernik je izdao svoje djelo neposredno prije smrti, 1543. U svoje vrijeme nije bio svjetski slavan, ali je uživao status iznimnog učenjaka i intelektualca. Njegovi radovi nisu nailazili na sukobe s Katoličkom crkvom. Crkva se isprva odnosila apatično prema heliocentričnom sustavu, problemi su nastali tek u 17. stoljeću s Galileom i njegovim matematičkim dokazima kopernikanske teorije.

Poljski astronom ušao je u anale povijesti tek u razdoblju znanstvene revolucije 17. i 18. stoljeća. Njegove teze rezultat su rada i istraživanja bez teleskopa i drugih metoda koje su to i dokazale sto godina kasnije. U Poljskoj se smatra jednim od najvažnijih ličnosti tog naroda, a njegov muzej nalazi se u Torunu u dvije kuće u kojima se smatra da je odrastao.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.