"Sporazum koji bi trebao regulirati prava pripadnika HVO-a je pred završetkom i trebao bi biti potpisan do kraja godine", kazala je.
Najavila je i da bi do konca godine trebao biti završen registar hrvatskih branitelja, koji bi dao točan broj branitelja, a do tada bi, kaže, trebali biti određeni i kriteriji za upis dionica u četiri milijarde kuna težak Fond za hrvatske branitelje.
Na problem neriješenih prava pripadnika HVO-a u raspravi je upozoravalo više klubova.
Jozo Radoš (Libra) upozorio je da pripadnici HVO-a, posebno ratni invalidi, u velikom broju slučajeva imaju različita prava, unatoč tomu što su u "istom stanju".
Da Hrvatska mora pomoći invalidima HVO-a smatra i Damir Kajin (IDS), napominjući da ih je većina ušla u rat na poziv tadašnjeg hrvatskog predsjednika i ministra obrane.
"Ako je čovjek ranjen na poziv predsjednika ove države onda se i ta država mora o njemu brinuti", rekao je.
Kajin je i ovom prilikom pozvao Vladu da iznađe modele kako bi izjednačila prava boraca NOB-a, odnosno, kako je rekao, barem invalida II svjetskog rata, s pravima invalida Domovinskog rata, naglasivši kako je moto Svjetske veteranske organizacije da se izjednači status vojnih invalida iz svih ratova.
Njegov je zahtjev izazvao bujicu replika, posebno HDZ-ovaca koji su tvrdili da borci NOB-a, njih oko 128 tisuća, već imaju zajamčena prava.
HSP-ovka Ruža Tomašić kazala je da su "veterani NOB-a s dva svjedoka mogli dobiti sve", da su u nekim dalmatinskim mjestima čak i "mrtvi i tovari dobivali prava", dok, kaže, neki branitelji iz Domovinskog rata nisu dobili ništa.
Replike je izazvala i tvrdnja Librinog zastupnika Radoša da svi znaju kako u Hrvatskoj još uvijek ima "lažnih ratnih invalida".
"Ja ne znam ni za jednog lažnog invalida, a tvrdnje da ih ima nastavak su narušavanja dostojanstva branitelja", kazao je HSP-ovac Vlado Jukić, pozvavši Radoša da lažne invalide, ako zna za takve, prijavi.
Da ne zna ni za jedan slučaj lažnog prikazivanja invaliditeta stečenog u ratu rekla je i ministrica Kosor.
Među glavnim primjedbama koje su na zakon iznosili klubovi je zahtjev da se ukine ograničenje za status dragovoljca, koje bi po predloženom bilo sto dana, te da se oslobođenje od participacije uvede za sve invalide, ne samo one s najmanje 30 posto oštećenja.
HSLS i HNS tražili su i da se u zakon uvrsti odredba po kojoj su dragovoljci bile i žene koje su s puškom u ruci bile na ratištu prije 15. siječnja 1991.
HNS-ovac Željko Kurtov usprotivio se prijedlogu da braniteljski status steknu i vatrogasci te pripadnici civilne zaštite, tražeći da se u zakonu razdvoje sudionici rata od branitelja.
Anto Đapić (HSP) novom zakonu zamjera netransparentnost, protiveći se izostanku povlastica za uvoz automobila svim ratnim invalidima, bez obzira na stupanj invaliditeta.
Smatra i da predloženi zakon na odgovarajući način ne štiti braniteljsko dostojanstvo, tvrdeći da su pobjednici u pravednom ratu, kakav je bio Domovinski, nerijetko u lošijem položaju od onih koje su pobijedili.
Darko Milinović (HDZ) tvrdi da je novi zakon provediv, te da se, kada to financijske prilike dozvole, može i promijeniti na način da osigura veća prava braniteljima. Pozvao je saborske stranke da zakon podrže konsenzusom jer će se jedino tako, smatra, svakoj vladi nametnuti obveza da ga i provodi.