Krim gori, dramatične eksplozije, ruski civili bježe. Je li ovo prekretnica u ratu?

Screenshot: BBC/Telegraph

SITUACIJA na Krimu se do jučer, ili bar do prošlog tjedna, činila kao golema, nepromjenjiva činjenica na terenu. Rusija je još 2014. uzela ili, po nacionalističkom viđenju koje Vladimir Putin i njegov režim brižljivo njeguju, vratila svoje. Sve su formalizirali referendumom o odcjepljenju i pripajanju, ne obazirući se puno na ukrajinski ustav, teritorijalni integritet koji su sami garantirali Budimpeštanskim sporazumom 1994. i međunarodno pravo koje su grubo prekršili.   

Nelojalne Ukrajince su protjerali ili pozatvarali, a ovaj poluotok, kako se često hvale, postao je "nepotopivi nosač aviona", sa strateškom pomorskom bazom u Sevastopolju kao sjedištem ruske Crnomorske flote. U invaziji na Ukrajinu, koju su pokrenuli 24. veljače, Krim je bio strateški neprocjenjivo zaleđe za zračne, pomorske i kopnene napade te logistiku.

>> Ukrajina najavila protuofenzivu, objavila datum. "Rusi u panici bježe s obiteljima"

Da će Krim ostati de facto ruski, bez obzira na međunarodno nepriznavanje i prkosnu retoriku Kijeva, činilo se kao gotova stvar. Štoviše, poluotok koji i dalje formalno pripada Ukrajini bio je praktički jedina regija te zemlje u kojoj se rat nije osjećao. 

Dok su ruske rakete i granate padale od Odese do Harkiva, a ukrajinske po okupiranom teritoriju u Donbasu i Hersonu, na Krim su, kao i dosad, bezbrižno dolazili ruski turisti kako bi uživali u suncu i Crnom moru. 

Ruska vojska se u bazama na Krimu osjećala neranjivo, udaljena stotinama kilometara od fronte, čak i kad su ukrajinske snage uz pomoć zapadnih haubica i raketnih sustava HIMARS počele sustavno uništavati ruske vojne baze, stožere i skladišta u Donbasu i drugdje, uz istovremeno djelovanje ukrajinskih partizana iza neprijateljskih linija.

Krim je dugo bio sigurna zona za Ruse. Više nije

Čak su i u samoj Rusiji češće izbijali misteriozni požari i eksplozije nego na Krimu. Ipak, ruska crnomorska flota ni onda nije bila sigurna, što je zorno pokazalo ukrajinsko potapanje zapovjednog broda Moskva u travnju, a potom i istjerivanje ruskog kontingenta sa Zmijskog otoka krajem lipnja. Veći dio ruske crnomorske flote, prema ukrajinskim tvrdnjama, morao se prebaciti iz Sevastopolja u Novorosijsk na drugoj obali Crnog mora, dalje od ukrajinskih Neptuna i drugih protubrodskih projektila. 

A onda je prošli utorak Krim potresao niz dramatičnih eksplozija u zračnoj bazi Saki blizu grada Novofedorivke. 

 

Nakon početne šutnje obiju strana o očitom napadu, dužnosnik ruskog ministarstva obrane je eksplozije neuvjerljivo pripisao "kršenju protupožarnih mjera" u zračnoj bazi. Visoki ukrajinski dužnosnik je pak za Sky News otkrio da iza napada stoje ukrajinske specijalne snage koje djeluju na okupiranom području. Ipak, neki su analitičari i dalje skeptični i vjeruju da uništenje prije odgovara raketnim udarima nego podmetnutom eksplozivu. 

Eksplozije su u svakom slučaju izazvale paniku među većinski ruskim civilnim stanovništvom na Krimu i natjerale turiste s krimskih plaža, ako ne u bijeg, onda svakako u raniji povratak s ljetovanja od predviđenog.

Uništeno najmanje osam aviona u ruskoj zračnoj bazi

I dok je Rusija tvrdila da nije pretrpjela gubitke ni u avionima ni u ljudstvu - iako su regionalne vlasti na Krimu objavile da je jedna osoba poginula, a 12 ih je bilo ozlijeđeno - ukrajinska vojska je objavila procjenu o devet uništenih aviona i više uništenih zgrada, što potkrepljuju i satelitske i videosnimke baze nakon napada.

Britansko ministarstvo obrane iznijelo je neznatno skromniju procjenu gubitka od osam borbenih višenamjenskih aviona Su-24 i Su-30. Neki vojni analitičari, s druge strane, procjenjuju da su Rusi izgubili i do 20 aviona u napadu.  

"Ne želim napustiti Krim. Ovdje je tako lijepo. Navikla sam se biti ovdje, bilo je kao da smo kod kuće. Sve je bilo tako lijepo", rekla je kroz suze jedna Ruskinja koja je sa svojom obitelji pobjegla s Krima.

Jučerašnju eksploziju skladišta streljiva, kao i obližnje željezničke pruge i električne trafostanice kod mjesta Džankoj na Krimu, u međuvremenu su potvrdili i ruski i ukrajinski dužnosnici. Rusko ministarstvo obrane pripisalo je eksploziju "terorističkoj" sabotaži, tvrdeći da nije bilo teže ozlijeđenih, bez ikakvih dodatnih detalja.

 

"Demilitarizacija na djelu", narugao se Rusima i njihovoj floskuli o demilitarizaciji Ukrajine Mihajlo Podoljak, savjetnik Zelenskog. "Ovaj vatromet znači da se Krim vraća Ukrajini", bio je još izravniji Serhij Bratčuk, glasnogovornik vojne uprave regije Odesa.

Ruski mediji također su izvijestili da su se eksplozije čule i te da se stup dima vidio iznad zračne baze Gvardejskoje u središnjem dijelu Krima. 

"U Džankoju i Gvardejskoju nalaze se dva najvažnija ruska vojna aerodroma na Krimu. Džankoj je također ključno cestovno i željezničko čvorište koje ima važnu ulogu pri opskrbi ruskih operacija na području južne Ukrajine", komentiralo je britansko ministarstvo obrane u svom dnevnom obavještajnom izvješću na Twitteru. 

"Još nisu poznati uzrok ovih incidenata i razmjer štete, no rusko zapovjedništvo vrlo vjerojatno sve više brine očito smanjenje sigurnosti diljem Krima, koji funkcionira kao pozadinsko područje za okupaciju", zaključuju Britanci.

I jučer uništen veći broj ruskih aviona u drugoj bazi?

Savjetnik ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova Anton Geraščenko sugerirao je da je u bazi u Gvardejskoju također uništen velik broj borbenih aviona, objavljujući satelitsku snimku prije eksplozije i podatak o čak 24 aviona na pisti. 

General-bojnik Dmitro Marčenko je u intervjuu za BBC prošlog tjedna, nakon uspješnog napada na zračnu bazu Saki, najavio da će regija Herson biti "100 posto" oslobođena te da bi "sljedećeg proljeća mogli proslaviti pobjedu" u ratu s Rusijom.

"Krim je Ukrajina. To je naša zemlja, tamo su naši ljudi koji su prisiljeni živjeti pod okupacijom. Nitko nije Rusiji dao pravo da dođe tamo, uzme komad naše zemlje i kaže 'to je naše'. Oslobodit ćemo Krim, baš kao što ćemo osloboditi i Herson, Luhansk i Donjeck", dodao je samopouzdano. 

Dvoje neimenovanih ukrajinskih dužnosnika također je za portal Politico.eu ustvrdilo da eksplozije na Krimu signaliziraju početak protuofenzive na jugu i kritične nove faze rata. 

Pa ipak, najave velike ukrajinske protuofenzive na jugu zemlje slušamo već tjednima. Unatoč određenom napredovanju ukrajinskih snaga na stotinama kilometara dugoj liniji fronte u Hersonskoj i Zaporiškoj oblasti, još uvijek ne možemo govoriti o značajnim teritorijalnim dobicima.

>> Može li Ukrajina vratiti Krim?

Ukrajinska strategija: Izazivanje kaosa umjesto frontalnog napada?

Podoljak je u intervjuu za Guardian otkrio da je strategija iza trenutne faze ukrajinske protuofenzive "uništiti logistiku, opskrbne linije i skladišta streljiva te druge objekte vojne infrastrukture" kako bi "stvorili kaos unutar njihovih snaga" te da će biti još takvih udara u sljedeća "dva do tri mjeseca".

 

Dio tih napora su, očito, i raketni udari koji su praktički onesposobili dva ključna mosta preko rijeke Dnjepar u Hersonskoj oblasti posljednjih dana, zbog čega ruske snage sad, prema procjenama britanskih vojnih obavještajaca, ovise o dva pontonska trajektna prijelaza.

"Dakle, Rusija je na neki način sve naučila da protuofenziva zahtijeva ogromne količine ljudstva i da ide samo u jednom smjeru. Ukrajinska protuofenziva izgleda vrlo drugačije. Ne koristimo se taktikom iz 60-ih i 70-ih prošlog stoljeća", obrazložio je Podoljak, kojeg se smatra trećim najmoćnijim čovjekom u Ukrajini. 

Međutim, ovo se objašnjenje može shvatiti i kao neizravno priznanje onoga na što vojni analitičari odavno upozoravaju - da Ukrajina još uvijek nema ni dovoljno ljudstva ni teškog ofenzivnog naoružanja da bi mogla realizirati punu protuofenzivu koja bi završila oslobađanjem Hersona, Melitopolja i drugih okupiranih gradova, a ne katastrofalnim gubicima. 

"U bliskoj budućnosti bit će vrlo akutnih događaja na cijeloj fronti"

Umjesto toga, ukrajinska strategija je očito što više odsjeći ruske snage, barem one na zapadnoj strani Dnjepra, od glavnine ruskih snaga na Krimu i drugdje te nanijeti što teže udarce vojnoj infrastrukturi iza neprijateljskih linija dok obrana okupiranog teritorija ne postane neodrživa. 

Ipak, glasnogovornik ukrajinske obrambene obavještajne službe Andrij Jusov danas je iznio još jednu, najkonkretniju najavu dosad: "U bliskoj budućnosti bit će vrlo akutnih događaja na cijeloj fronti. Ne radi se o vezivanju za bilo kakve datume, međutim, moramo uzeti u obzir faktor Dana neovisnosti Ukrajine (24. kolovoza).

"Glavna obavještajna uprava već duže vrijeme govori da će kolovoz i rujan biti izuzetno važna razdoblja za daljnji razvoj događaja na cijeloj fronti", dodao je Jusov. U sljedećim danima i tjednima vidjet ćemo misle li Ukrajinci ovaj put ozbiljno.

Pročitajte više

 

Pročitajte više