Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel je oštro osudio Sjedinjene Države zbog napada na Venezuelu i uhićenja njezinog predsjednika. Svoju osudu iznio je na prosvjednom skupu koji je okupio tisuće stanovnika Havane ispred američkog veleposlanstva u kubanskoj prijestolnici, piše Reuters.
"Kuba osuđuje i denuncira ove akcije kao čin državnog terorizma", poručio je Diaz-Canel.
Miguel Diaz-Canel napad na Venezuelu opisao je ranije kao "zločinački napad" i pozvao na hitan međunarodni odgovor.
U objavi na društvenoj mreži X, Diaz-Canel je rekao da je kubanska takozvana zona mira brutalno napadnuta. Američku akciju opisao je kao državni terorizam usmjeren ne samo na venezuelski narod, već i šire..
Svoju je objavu završio revolucionarnim sloganom: "Domovina ili smrt, pobijedit ćemo."
U službenoj izjavi koju su objavila kubanska veleposlanstva diljem svijeta, Havana je poručila kako osuđuje američki vojni napad na Venezuelu.
U priopćenju se također zahtijeva hitna reakcija međunarodne zajednice, a sam napad opisuje se kao državni terorizam.
Ovaj događaj predstavlja ozbiljnu prijetnju za Kubu, koja oko 30% svojih ionako oskudnih potreba za naftom zadovoljava uvozom iz Venezuele. U zamjenu za naftu, Kuba u tu južnoameričku zemlju šalje tisuće svojih medicinskih djelatnika.
Analitičari se slažu kako bi gubitak venezuelske nafte bio razoran udarac za već sada nestabilnu kubansku energetsku mrežu i opskrbu energijom. U međuvremenu, raste zabrinutost među tisućama Kubanaca za sudbinu članova obitelji i prijatelja koji rade u Venezueli. Kubansko ministarstvo zdravstva u subotu je putem Twittera poručilo da su svi "dobro zaštićeni".
S druge strane, američki predsjednik Donald Trump u intervjuu za New York Post izjavio je kako ne razmatra dodatne vojne akcije protiv Kube.
"Ne, Kuba će pasti sama od sebe. Kubi ide jako loše", rekao je Trump.
"Kuba je uvijek bila vrlo ovisna o Venezueli. Odatle su dobivali novac i štitili su Venezuelu, ali to u ovom slučaju nije baš dobro prošlo", dodao je američki predsjednik.
Kuba se već šest godina bori s teškom krizom. Prema podacima vlade, gospodarski rast pao je za najmanje 15%, što je dovelo do nestašica osnovnih dobara, rastuće inflacije, propadanja javnih usluga i čestih prekida u opskrbi električnom energijom.
Kubanska vlada za krizu uglavnom okrivljuje strože američke sankcije uvedene tijekom prve Trumpove administracije, koje su se nadovezale na desetljećima dug trgovinski embargo.