Ledenjaci i ledene kape najzaslužniji za porast razine mora

OČEKUJE se da će gubitak leda sa ledenjaka i ledenih kapa više utjecati na rast razine mora nego gubitak s masivnih ledenih ploča Grenlanda i Arktika, tvrdi nova studija Sveučilišta Colorado at Boulder.

Znanstvenici su zaključili da led sa ledenjaka i ledenih kapa čini 60% ukupne količine leda koja završi u oceanima, te da taj postotak raste iz godine u godinu. Trenutno taj doprinos iznosi oko 100 kubnih milja leda godišnje i raste za otprilike tri kubne milje svake godine.

Tim znanstvenika je procijenio da tek 28% ukupne količine leda daje Grenland, a Antarktika oko 12%. Smatraju također da se Grenland po količini leda koji završi u oceanu i time doprinosi povećanju razine mora neće približiti ledenjacima i ledenim kapama do kraja stoljeća.

"Jedan od glavnih razloga zbog kojih smo proveli ovu studiju je općeprihvaćeno mišljenje da će Grenland i Antarktičke ledene ploče biti najviše zaslužne za porast razine mora," rekao je glavni autor studije profesor Mark Meier. "No, pokazali smo da će upravo ledenjaci i ledene kape, a ne dvije velike ledene površine, najviše utjecati na rast razine mora, barem u sljedećih nekoliko generacija."

Razlog povećanog doprinosa leda djelomično se može pripisati naglim promjenama smjera obalnih ledenjaka koji ispuštaju sante leda u ocean. Mnogi obalni ledenjaci rapidno se smanjuju, izdužuju i povlače, zbog čega se ubrzavaju i ispuštaju veće količine leda u svjetske oceane.

"Iako novonastala situacija nije direktna posljedica globalnog zatopljenja, vjerojatno je da je ono pokrenulo ovaj dramatični proces," tvrdi jedan od autora studije, profesor geologije Robert Anderson.

Za primjer je dan glečer Columbia u Aljasci koji godišnje u more otpušta dvije kubične milje leda. Do sada se na mjestima stanjio do 395 metara, smanjio se za 14.5 kilometara od 1980. godine i očekuje se da će se smanjiti za još toliko u sljedeća dva desetljeća.

Tim je procijenio da bi ubrzano topljenje ledenjaka i ledenih kapa moglo do 2100. godine razinu mora povisiti za 10 do 24 centimetra. Ta računica ne uključuje povećanje temperature oceana koje bi moglo udvostručiti tu brojku. Porast razine mora za jednu stopu uobičajeno znači potapanje 30.5 metara obale, a trenutno otprilike 100 milijuna ljudi na svijetu živi na nadmorskim visinama do jednog metra, prenosi Science Daily.

Koristeći se satelitskim i zračnim snimkama te podacima prikupljenim s uređaja na kopnu tim je uspio izračunati trenutne i predvidjeti buduće stope gubitka leda s ledenjaka, ledenih kapa te Grenlandskih i Antarktičkih ledenih ploča. Uz pomoć matematičkih procesa uspjeli su procijeniti volumen, debljinu i trend topljenja udaljenih ledenjaka, a podatke su dobili iz cijelog svijeta, Rusije, Europe, Kine, Srednje Azije, Kanade i Južne Amerike.

Ledenjaci će i u budućnosti imati veliku ulogu u trendu rasta razine mora, jer ako se dio njih otopi u potpunosti, novi će se odvojiti od velikih ledenih površina. Za kraj Anderson je dodao kako je svijet sve svjesniji da je porast razine mora vrlo ozbiljan problem, te da je važno shvatiti ulogu svih ledenih masa i razumjeti fizičke mehanizme kojima oni ispuštaju vodu u more.