DIO Libanonaca danas je pozvao na trajni ustanak do svrgavanja vlade, nakon prosvjeda i bijesa javnosti zbog eksplozije koja je prošli tjedan razorila velik dio libanonske prijestolnice.
Prosvjednici pozivaju vladu da odstupi optužujući je za nemar koji je doveo do eksplozije u utorak. Bijes stanovnika u subotu je u središtu Bejruta prerastao u nasilne scene.
Kršćanski maronitski patrijarh Bechara Boutros al-Rai rekao je da vlada mora odstupiti ako "ne može promijeniti način na koji vlada".
"Ostavka zastupnika ili ministra nije dovoljna. Cijela vlada treba odstupiti ako ne može pomoći državi da se oporavi", kazao je u svojoj nedjeljnoj propovijedi.
U nedjelju je ostavku najavila ministrica informiranja Manal Abdel Samad, kao razlog navevši eksploziju i neuspjeh vlade u donošenju reformi.
Prosvjedi u subotu bili su najveći od listopada prošle godine, kada su tisuće ljudi izašle na ulice nezadovoljne zbog korupcije i lošeg upravljanja zemljom.
Upravo su korupcija i loše upravljanje zemljom ono što Libanonci neprestano ističu kao ključne probleme nakon goleme eksplozije, a riječ je o istim razlozima zbog kojih su prosvjedovali prije gotovo godinu dana.
Čini se da je razorna eksplozija koja je napravila krater dubok 43 metra samo povod, no da su pravi uzroci pobune puno dublji.
Nestabilnost, korupcija i - Hezbollah
Libanon je zemlja u kojoj je nestabilnost gotovo permanentno stanje, a u njoj djeluje i Hezbollah, muslimansko-šijitska paravojna organizacija koju su SAD, EU, Arapska liga i drugi proglasili terorističkom organizacijom.
Oko deset tisuća ljudi okupilo se na Trgu mučenika koji je navečer pretvoren u ratnu zonu između policije i prosvjednika koji su pokušali probiti barijeru na cesti prema parlamentu. Dio prosvjednika ušao je u ministarstva i udrugu libanonskih banaka.
Unatoč tome, političko krilo Hezbollaha parlamentarna je stranka čiji članovi sudjeluju i u vladi Hasana Diaba. U isto vrijeme imaju vlastite paravojne snage neovisne o državnim vlastima - snage koje već godinama sudjeluju u ratu u Siriji, zajedno sa svojim iranskim i ruskim saveznicima, na strani režima Bašara al-Asada.
Valja spomenuti da je Bahaa Hariri, jedan od vodećih oporbenih političara u Libanonu, u srijedu navečer ustvrdio da je, osim korumpirane vlade, krivac za eksploziju i Hezbollah.
Prema Haririju, svi u Bejrutu znaju da Hezbollah zapravo kontrolira gradsku i zračnu luku te da je nezamislivo da vlasti nisu znale da je smrtonosni amonijev nitrat uskladišten u hangaru u luci. Hezbollah je sve optužbe o krivnji za eksploziju zanijekao.
Kako god, cijela pozadina razorne eksplozije još nije ni blizu rasvjetljenja, a osim nje na površinu su izašli i mnogi drugi problemi u Libanonu.
Bijes Libanonaca nakon eksplozije kulminirao je na jučerašnjim prosvjedima na kojim je ubijen jedan policajac.
Demonstranti su u subotu bacali kamenje i pirotehniku na policiju, koja je uzvraćala suzavcem. Crveni križ je objavio da je ozlijeđeno više od 170 ljudi.
Prosvjednici su postavili vješala na isto mjesto gdje je prije više od 100 godina tadašnje vladajuće Osmansko Carstvo objesilo nekoliko ljudi zbog pobune protiv Istanbula. Kip na Trgu mučenika podignut je u spomen tih povijesnih pogubljenja. Na snimkama koje su se pojavile na društvenim mrežama vidi se kako neki prosvjednici na vješala stavljaju likove od kartona koji prikazuju predsjednika Libanona, premijera i druge članove vlade.
Eksplozija je pogodila Libanon u vrijeme duboke ekonomske krize i pandemije koronavirusa. U incidentu je poginulo najmanje 158 ljudi, više od pet tisuća je ozlijeđeno, a 300 tisuća ljudi izgubilo je domove.
Za mnoge je ona bila podsjetnik na građanski rat od 1975. do 1990., koji je uništio velike dijelove Bejruta.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u nedjelju je domaćin donatorske videokonferencije za pomoć Bejrutu. Konferenciju podržavaju Ujedinjeni narodi, a na njoj sudjeluju američki predsjednik Donald Trump i drugi svjetski čelnici.