Svrgnuti venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro danas se vraća pred američki sud kako bi se suočio s teškim kaznenim optužbama, uključujući i onu za narkoterorizam, temeljenu na zakonu koji se na suđenjima rijetko primjenjivao i bilježi ograničen uspjeh. Maduro (63) je vladao Venezuelom od 2013. do uhićenja u Caracasu od strane američkih specijalnih snaga 3. siječnja, a 5. siječnja izjasnio se da nije kriv ni po jednoj točki američke optužnice, piše Reuters.
Zakon o narkoterorizmu donesen je 2006. godine s ciljem progona trgovaca drogom povezanih s aktivnostima koje Sjedinjene Države smatraju terorističkima. Analiza Reutersa pokazuje da je dosad rezultirao sa samo četiri osuđujuće presude nakon suđenja, od kojih su dvije kasnije poništene zbog problema s vjerodostojnošću svjedoka.
Ovi neujednačeni rezultati ističu ono što bi moglo biti središnji izazov za tužitelje u slučaju Maduro: uvjeriti porotu da dokazi suradnika iznutra vjerodostojno potvrđuju svjesnu vezu između navodnih zločina krijumčarenja droge i terorizma.
"Pouka iz ova dva slučaja nije da je zakon o narkoterorizmu neprovediv", rekao je Alamdar Hamdani, partner u odvjetničkom uredu Bracewell i bivši američki tužitelj.
"Već da najzahtjevniji element zakona - dokazivanje da je optuženik znao za povezanost s terorizmom - zahtijeva kvalitetne dokaze i tužiteljsku temeljitost koja ne ostavlja prostora za institucionalne propuste, pogreške u pisanju imena ili nekritičko prihvaćanje onoga što vam svjedoci govore", dodao je.
Tužitelji još nisu otkrili tko će svjedočiti protiv Madura, no jedan bivši venezuelanski general, također optužen, rekao je za Reuters da je spreman na suradnju.
Madura, socijalista, tereti se da je vodio urotu u kojoj su dužnosnici njegove vlade pomagali u prebacivanju kokaina kroz Venezuelu u suradnji s krijumčarima, uključujući Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARC), koje je SAD od 1997. do 2021. smatrao terorističkom organizacijom.
Maduro i njegovi suoptuženi dužnosnici uvijek su nijekali optužbe, tvrdeći da su one dio imperijalističke zavjere s ciljem nanošenja štete Venezueli. Njegov odvjetnik Barry Pollack nije odgovorio na upite za komentar o dosadašnjoj primjeni zakona o narkoterorizmu ili mogućim svjedocima. Glasnogovornik tužiteljstva na Manhattanu također je odbio komentirati te teme.
Za narkoterorizam je propisana obvezna minimalna kazna od 20 godina zatvora, dvostruko više od minimalne kazne za obično krijumčarenje droge, a obje mogu rezultirati doživotnim zatvorom.
Zakon definira terorizam kao nasilje s predumišljajem, politički motivirano i usmjereno protiv neboraca. "Ako uzmete pravnu definiciju terorizma i terorističke aktivnosti, možete prilično široko opisati vrstu aktivnosti o kojoj govorimo", rekao je Shane Stansbury, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta Duke i bivši savezni tužitelj.
Da bi osudili Madura, tužitelji moraju dokazati da je znao da je krijumčarenje droge koje je navodno omogućio donijelo financijsku korist skupini koja se bavila aktivnostima koje SAD smatra terorizmom, čak i ako je imao druge ciljeve. "To ne mora biti motivacija", pojasnio je Artie McConnell, bivši savezni tužitelj, a sada partner u uredu BakerHostetler.
Pravni stručnjaci kažu da bi se slučaj vlade protiv Madura mogao temeljiti na svjedočenjima dvojice bivših venezuelanskih generala optuženih zajedno s njim 2020. godine: Clivera Alcaláa i Huga Carvajala. Obojica su priznala krivnju po optužbama vezanim za njihove aranžmane s FARC-om, no u trenutku priznanja nijedan se nije složio surađivati.
U telefonskom razgovoru iz saveznog zatvora, Alcalá je rekao da je spreman na suradnju, ali je dodao da su tužitelji ranije kao uvjet inzistirali da prizna sudjelovanje u trgovini drogom, što on poriče. "Ne mogu, da bih smanjio kaznu, izjaviti da sam trgovac drogom kad to nisam", rekao je.
Alcalá se povukao iz vojske nedugo nakon što je Maduro preuzeo vlast 2013. godine i kasnije je postao otvoreni kritičar njegove vlade. Na pitanje jesu li optužbe protiv Madura istinite, Alcalá je rekao kako misli da postoji "određena osnova" i da vjeruje da je Maduro imao veze s jednim zatvorenim krijumčarom droge u Caracasu, ali nije ponudio detalje.
Alcalá (64) služi kaznu od gotovo 22 godine zatvora nakon što je 2023. priznao krivnju za pružanje materijalne potpore FARC-u. Na sudu je priznao da je skupinu opskrbljivao oružjem, što je, kako tvrdi, činio po nalogu bivšeg predsjednika Huga Chaveza, ali je zanijekao da je pomagao u prebacivanju kokaina. Izricanje presude Carvajalu zakazano je za 16. travnja, a njegov odvjetnik odbio je komentirati hoće li surađivati s tužiteljima.