VLADI Zorana Milanovića trebalo je točno 30 dana od katastrofalne poplave u Vukovarsko-srijemskoj županiji do usvajanja zakona o sanaciji šteta u tom kraju. Vlada HDZ-ovca Andreja Plenkovića gotovo dva mjeseca nakon katastrofalnog potresa u Zagrebu, u kojem su stotine obitelji ostale bez svojih domova, a brojne obitelji privremeno morale iseliti jer im stanovi i kuće nisu sigurni, nije donijela zakon o sanaciji šteta od potresa, koji je nužan da bi se krenula sanirati enormna šteta nastala potresom.
Plenković se sada brani "kompleksnošću", a za Lex Agrokor mu je trebalo mjesec dana
Vlada je, naime, tek danas pustila prijedlog zakona u javnu raspravu, koja bi trebala trajati do 14. lipnja. No, to građanima Zagreba koji čekaju obnovu ne znači baš ništa. Naime, Plenković će već u sljedeći ponedjeljak raspustiti sabor pa je pitanje kada će zakon uopće biti donesen. Iz svega je jasno da nitko nije ovako prevario Zagrepčane kao šef HDZ-a koji se pravda ovih dana kako je zakon o sanaciji potresa "izuzetno kompleksan" pa im je "trebalo vremena".
Upravo taj izraz - "kompleksan" - Plenković je često koristio i kod objašnjavanja jednog drugog zakona, i to Lex Agrokora. Ipak, za taj "kompleksni zakon" trebalo mu je svega mjesec dana.
No, krenimo redom.
Točno 30 dana trebalo je za Gunju, nitko nije bio protiv
Tijekom svibnja 2014. godine područje Vukovarsko-srijemske županije pogodile su katastrofalne poplave, od kojih je najveća šteta bila zabilježena u Gunji. Šteta je bila procijenjena na gotovo 1,7 milijardi kuna, od čega je samo na zgradama šteta 1,2 milijarde.
Vlada Zorana Milanovića prvo je 20. svibnja 2014. godine donijela Odluku o proglašenju katastrofe za područje Vukovarsko-srijemske županije. Dva tjedna nakon poplava bili su poznati nacrti zakona, a tri tjedna kasnije, točnije 11. lipnja, u saborsku proceduru ušao je Prijedlog zakona o saniranju katastrofe u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Dva dana nakon što je zakon ušao u proceduru, 13. lipnja, prihvaćen je užurbani postupak, i to jednoglasno. Nakon toga saborska rasprava trajala je jedan dan, a zakon je izglasan 18. lipnja. Za zakon je diglo ruku 109 zastupnika, jedan je bio suzdržan, a nitko protiv.
Sve skupa od dana proglašenja katastrofe do izglasavanja zakona trajalo je točno 30 dana. Točno 44 dana nakon poplava, 3. srpnja, stupio je na snagu program obnove i saniranja posljedica katastrofalnih poplava te su utvrđene mjere obnove zgrada javne namjene, gospodarskih zgrada i stambenih zgrada, odnosno obnova je mogla formalno početi. Sama obnova bila je sporna zbog navodno preplaćenih poslova obnove kuća, a repovi se vuku i danas.
Zakon o obnovi Zagreba krajem ožujka "samo što nije bio gotov"
S druge strane, HDZ-ova vlada, kojom upravlja šef te stranke Andrej Plenković s koalicijskim partnerima iz HNS-a, gotovo dva mjeseca od potresa u Zagrebu ne samo da nije donijela zakon nego je i raspisala izbore, što je cijelu proceduru odužilo na još najmanje tri do četiri mjeseca. Od potresa do danas Plenković i njegovi ministri slali su poruke kako zakon "samo što nije gotov".
Potres od 5,5 po Richteru pogodio je Zagreb 22. ožujka ove godine. Stručnjaci Građevinskog fakulteta procijenili su materijalnu štetu na oko 42 milijarde kuna. Potpredsjednik vlade, ministar graditeljstva Predrag Štromar, osam dana nakon potresa već je imao prijedlog posebnog zakona koji bi uređivao obnovu Zagreba, a predviđalo se tada da će zakon ići po hitnom postupku i sa samo jednim čitanjem.
Štromar 22. travnja o zakonu: Brusimo ga još malo
Struka je taj prijedlog pokopala kazavši kako bi osigurao samo kozmetičke popravke, dok je dio javnosti glasno negodovao zbog najavljenog suspendiranja Zakona o javnoj nabavi. Taj prijedlog bio je vrhunski primjer birokratske nesposobnosti vlade Andreja Plenkovića pa ga nakon salve kritika više nitko nije spominjao. Šesnaest dana nakon potresa, točnije 7. travnja, iz vlade su obavijestili o sastancima radne skupine za izradu Nacrta zakona o sanaciji potresa te su tada najavili da će zakon uskoro biti u saboru, i to kao prijedlog vlade.
"Brusimo ga još malo sa stručnjacima", rekao je Štromar 22. travnja te naglasio kako je riječ o tjednu ili dva, nakon kojih će se zakon naći u saboru. Dva dana kasnije, 24 travnja, Plenković je održao sastanak s predstavnicima grada Zagreba te ljudima iz struke, a ondje su bili potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić, potpredsjednik vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar, ministar državne imovine Mario Banožić i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Plenković u travnju: Radimo na tome da bude brzo
"Radimo na tome da potrebna procedura za donošenje toga zakona prođe brzo. Taj zakon, s obzirom na to da je izrazito kompleksan i nov, proći će fazu usuglašavanja između resora, fazu javne rasprave i ići će u sabor. Mi ćemo nastojati da to bude brzo, ali ne mogu dati točan datum kada će ga sabor usvojiti, to nije bila ni tema današnjeg sastanka", rekao je tada Plenković.
Da se odugovlači, postalo je sasvim jasno kada su iz vlade zadnjeg dana travnja, a tjedan dana nakon sastanka predstavnika vlade i grada Zagreba, rekli da još "razgovaraju sa strukom i svima koji mogu pomoći".
>> Plenković očajnički juri na izbore. Za njih će žrtvovati i ekonomiju i Zagrepčane
"Vrlo brzo, za koji dan, zakon ide u javnu raspravu", rekao je ministar Štromar 30. travnja. Vlada je 7. svibnja donijela Odluku o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice, no samog zakona, kako bi obnova mogla početi, i dalje nema. Nakon što je Plenković jučer najavio raspuštanje sabora u ponedjeljak, 18. svibnja, doživio je niz kritika jer je postalo jasno da do kraja mandata ove vlade zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom neće biti izglasan.
Danas je objavio kako vlada u javnu raspravu pušta Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, no kada rasprava završi, zakon neće imati tko donijeti jer sabora, zbog izbora, od ponedjeljka više nema.
Sjećate se kako je munjevito donesen Lex Agrokor?
Valja naglasiti da je Plenković već prije koristio izraz "kompleksnost zakona", i to u slučaju donošenja Lex Agrokora. No, brzina donošenja zakona, koji je donesen u hitnom postupku, opravdavala se upravo - kompleksnošću problema. Nije se nimalo odugovlačilo.
>> Danas je postalo jasno: Plenković je šef grupe Borg
"Kompleksni" zakon pisala je tajna skupina Borg na čijem su čelu bili premijer Plenković i tadašnja potpredsjednica vlade Martina Dalić. Početkom ožujka bilo je dogovoreno da će tajna skupina pisati zakon, a na vladi je zakon usvojen već 31. ožujka. Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, u javnosti poznatiji kao Lex Agrokor, u Hrvatskom je saboru usvojen i proglašen 7. travnja, a isti dan objavljen je u Narodnim novinama.
Bila je to neviđena brzina, da bi vladin povjerenik ušao u Agrokor dan kasnije. Motivi za takvu proceduru postali su jasni kada se otkrilo da su najveću korist od zakona imali upravo pisci tog zakona. Zanimljiv je i način na koji su borgovci proslavili hitrost zakona, i to putem maila.
Borgovci su si čestitali na brzini donošenja zakona
>> OBJAVLJUJEMO MAILOVE MARTINE DALIĆ Ovo je dokaz da je Plenković znao baš sve o Agrokoru
"Draga Martina, čestitke – ovo je, čini mi se, najbrža objava jednog zakona u povijesti Hrvatske. I to na obljetnicu bombardiranja Beograda i početka WW2 na ovim prostorima", napisao je Tonći Korunić iz InterCapitala. Čestitkama se pridružio i Tomislav Matić iz Texo Managementa. "A 1667. katastrofalan potres pogodio Dubrovnik!!!" napisao je Matić, dok je odvjetnik Boris Šavorić ostavio komentar: "Jupiiiiiiiii."
Svima je odgovorila Dalić.
"Sve sjajne obljetnice", stajalo je u poruci.
Izborna potreba ispred hitnih potreba građana
Centar Zagreba i dalje izgleda kao da je od potresa prošao svega dan, a ne njih 55. Ulice su i dalje opasnost za prolaznike. No HDZ i HNS odlučili su kako su njihovi politički interesi ispred potreba građana Zagreba.
Takav bezobrazluk odavno nije viđen, čak ni na ovim prostorima.