Preliminarno istraživanje: Lijek protiv malarije ne liječi koronavirus

Foto: Epa

AMERIČKA Agencija za hranu i lijekove prošlog je tjedna odobrila upotrebu dva antimalarijska lijeka, hidroksiklorokina i srodnoga klorokina, za hitnu uporabu pri liječenju pacijenata zaraženih novim sojem koronavirusa. Predsjednik Donald Trump izjavio je kako će ovi lijekovi "promijeniti cijelu stvar".

Međutim, istraživanje koje je nedavno objavljeno u francuskom medicinskom časopisu ukazuje na to da hidroksiklorokin ne pomaže imunološkom sustavu u borbi s koronavirusom.

Postoje i druge studije koje su pokazale da taj lijek nije učinkovit protiv covida-19 i da, što je još važnije, može imati opasne nuspojave te davati ljudima lažnu nadu.

Neadekvatna istraživanja?

Ideja da je hidroksiklorokin u kombinaciji s antibiotikom azitromicinom (Sumamed) učinkovit protiv koronavirusa objavljena je 17. ožujka u francuskoj studiji koju je predvodio liječnik Philippe Gautret, a koja je provedena na 80 pacijenata. Iako su se prvi rezultati činili ohrabrujućim, treba napomenuti da je većina sudionika studije imala samo blage simptome. Nadalje, 85% pacijenata uopće nije imalo povišenu temperaturu, što je jedan od glavnih simptoma ove bolesti i što ukazuje na to da bi se sudionici istraživanja vjerojatno oporavili od zaraze bez ikakve intervencije.

U drugom istraživanju, objavljenom na serveru medRxiv, koje još uvijek nije prošlo recenziju drugih stručnjaka, navedeno je kako su kineski znanstvenici iz bolnice Renmin, koja se nalazi u sklopu Sveučilišta Wuhan, dali hidroksiklorokin pacijentima s blažim simptomima zaraze, kao i u francuskoj studiji. Rezultati su pokazali da su se 31 pacijentu koji je primao lijek smanjili simptomi zaraze 24 sata ranije nego kod pacijenata u kontrolnoj skupini (koja nije primala hidroksiklorokin). Dodatno, simptomi upale pluća poboljšali su se kod 25 od 31 pacijenta u odnosu na 17 od 31 u kontrolnoj skupini.

No, kao što je navedeno u komentarima ispod istraživanja, postoje problemi s prijevodom studije čime se zamagljuju interpretacije nekih rezultata. Izgleda da se studija više fokusira na upalu pluća nego na covid-19. Ove nedoumice će se riješiti kada istraživanje prođe recenziju neovisnih stručnjaka.

Dvije druge studije: Hidroksiklorokin ne djeluje

Drugo francusko istraživanje, koje je vodio infektolog Jean-Michel Molina, a u kojem se testirala kombinacija hidroksiklorokina i azitromicina na 11 pacijenata u bolnici Saint-Louis u Parizu, pokazalo je drugačije rezultate.

Radi se o maloj preliminarnoj studiji naziva No Evidence of Rapid Antiviral Clearance or Clinical Benefit with the Combination of Hydroxychloroquine and Azithromycin in Patients with Severe COVID-19 Infection koja je koristila isti režim doziranja lijeka kao i prethodna francuska studija koju je predvodio Gautret. No, za razliku od prijašnje studije, osam od 11 pacijenata imalo je drugih zdravstvenih problema, a 10 od 11 visoku temperaturu i ozbiljnije simptome bolesti.

Pariški stručnjaci ustanovili su da je nakon pet do šest dana liječenja hidroksiklorokinom (600 mg dnevno tijekom 10 dana) i azitromicinom (500 mg prvog dana i 250 mg narednih četiri dana), osam od 10 pacijenata još bilo pozitivno na covid-19. Od 10 sudionika jedan je pacijent umro, dva su prebačena na intenzivni odjel, a jednom je moralo biti ukinuto liječenje jer je imao ozbiljne komplikacije.

Slična studija provedena u Kini (A pilot study of hydroxychloroquine in treatment of patients with common coronavirus disease-19) također je pokazala kako nakon sedam dana liječenja hidroksiklorokinom nije bilo bitnih razlika u smanjenju razine virusne infekcije između skupine koja je primala lijek i kontrolne skupine.

Analiza različitih istraživanja efikasnosti kombinacije hidroksiklorokina s antibiotikom azitromicinom u liječenju covida-19 objavljena je u stručnom medicinskom časopisu Conversations.

Pročitajte više