Po njezinim riječima djetetova spoznajna i emotivna inteligencija toliko se snažno razvija da se nerazmjer uočava kad su razlike u dobi dva mjeseca.
Upozorava i na pojavu sve češćeg zlostavljanja slabijih u skupini, zbog čega se u djece razvija agresivno ponašanje i smanjuje društvena odgovornost - nisu sposobna graditi prikladan odnos s prijateljima, odgojiteljima te prema radnim navikama.
Državni pedagoški standard iz 1983., koji je još na snazi, propisuje da u skupini dvogodišnjaka može biti do 12 djece, u skupinama trogodišnjaka 16, četverogodišnjaka do 20, petogodišnjaka do 25, a u predškolskoj skupini do 30 polaznika.
Po riječima pročelnice za predškolski odgoj Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Marije Ivanković stanje se pogoršava pravomoćnom odredbom negdašnjeg Republičkoga SIZ-a za obrazovanje, koja u iznimkama dopušta da broj djece bude veći i do 20 posto. Ta pravno neutemeljena odluka ni do danas nije poništena i u zagrebačkim je vrtićima postala pravilo, izjavila je.
Novim državnopedagoškim standardom, koji je trebao stupiti na snagu prije sedam godina, a tek je sada u proceduri, norme bi trebale biti nešto manje, t.j. u skupini djece jasličke dobi od 6 do 12 mjeseci bilo bi do pet polaznika, od 13 do 18 mjeseci do 10, a od 19 do 24 mjeseca do 14 polaznika.
Za djecu od 25 do 36 mjeseci predviđena je skupina do 16, za četverogodišnjake do 20, petogodišnjake do 24 i predškolce do 28 polaznika. Osim toga u mješovitim skupinama djeca u dobi od jedne do dvije godine mogli bi boraviti u skupinama do 12, a u dobi od jedne do tri godine u skupinama do 14 polaznika. Djeca od tri godine do polaska u školu bila bi u skupinama do 22, a od četiri godine do polaska u školu u skupinama do 24 djeteta.
Predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske Božena Strugar upozorila je kako se u hrvatski odgojni sustav nastoji uvesti tzv. pedagogija vrtić kao kuća, skupine djece različite dobi. "Takva pedagogija u nas još nije provjerena", naglasila je i dodala kako bi mješovite dobne odgojne skupine trebalo dopustiti jedino u izvanrednim slučajevima.
Tijekom ljeta i blagdana u zagrebačkim vrtićima se najčešće spajaju skupine djece različite dobi, pa je tako u jednome za proteklih božićno-novogodišnjih blagdana jedna mješovita skupina imala i do 35 djece i jednu odgojiteljicu.
S djecom bi trebale raditi njima poznate osobe, a odgojitelju, ako je potrebno, trebao bi pomagati tzv. stručni tim vrtića, rekla je Ivanković.
U praksi, međutim, to najčešće nije tako, a nisu rijetki ni primjeri da su djeca prepuštena čistačicama, što je, kako ističe Božena Strugar, nedopustivo.
U zadnjih dvadesetak godina u Zagrebu, kao što je poznato, izgrađena su tek dva vrtića.