Marić: Eurostatovi podaci ukazuju na nastavak trenda smanjivanja javnog duga i u 2017.

Foto: FaH

MINISTAR  financija Zdravko Marić kazao je kako najnoviji podaci Eurostata o hrvatskom javnom dugu pokazuju da se trend smanjivanja njegova udjela u BDP-u nastavlja i u 2017., najavivši da bi do kraja godine javni dug i u nominalnom iznosu mogao biti niži za 500 milijuna kuna, kao i lani.

>>Hrvatska u drugom kvartalu imala najveći pad javnog duga u EU

Na kraju drugog tromjesečja javni dug Hrvatske iznosio je, prema izvješću Eurostata, 287,25 milijardi kuna ili 81,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je za 12,8 milijardi ili 4,5 postotnih bodova manje nego u prvom tromjesečju.

Hrvatska ima najveći pad javnog duga na kvartalnoj razini u EU

Po padu javnog duga na kvartalnoj razini, Hrvatska se, navodi europski statistički ured u izvješću objavljenom danas, našla na vodećem mjestu među svim članicama Europske unije (EU).

Dan ranije DZS i Eurostat izvijestili su da je hrvatski konsolidirani javni dug na kraju 2016. bio 289 milijardi kuna ili 82,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u 2015. iznosio 289,5 milijardi kuna ili 85,4 posto BDP-a.

"Današnji podaci Eurostata dodatna su potvrda da se taj trend (smanjivanja) nastavlja i u 2017. godini", kazao je Marić odgovarajući na upit novinara nakon potpisivanja sporazuma za provedbu financijskog instrumenta "ESIF krediti za rast i razvoj".

Dodao je da se prijedlogom rebalansa proračuna, koji će se uskoro naći na Vladi i u Saboru, planira daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države, kao i da očekuje da će javni dug do kraja godine biti na razini od otprilike 80 posto BDP-a.

"Mislim da je to odličan rezultat jer u dvije godine to bi značilo da smo praktički smanjili udjel javnog duga za preko 5 postotnih bodova, što nas svrstava u zaista gornji rang zemalja članica EU. To je isto tako važno iz perspektive toga je da smo na pragu, barem prema jednoj rejting agenciji, i za onaj sljedeći korak, a to je povećanje kreditnog rejtinga, da smo izašli iz Procedure prekomjernog deficita i da se sukladno tome zapravo kao država vrlo odgovorno odnosimo prema javnim financijama", rekao je ministar financija.

Proračun rađem uz planirani deficit opće države

Istaknuo je da u 2016. nije samo smanjen udjel javnog duga u BDP-u, nego i nominalni iznos javnog duga i to za otprilike 500 milijuna kuna.

"Na tom tragu i otprilike na tim razinama možemo očekivati i 2017.", najavio je Marić.

Podsjetio je da je ovogodišnji proračun rađen uz planirani deficit opće države od 1,6 posto, a da će prijedlogom rebalansa proračuna on biti znatno niži, unutar 1 posto.

"Mislim da je to također sjajna poruka domaćoj javnosti i gospodarstvu, ali i međunarodnoj javnosti, jer Hrvatska praktički ima kontinuitet odgovornog i konzervativnog planiranja, a u isto vrijeme isporučuje još i bolje rezultate", naveo je Marić

Odgovarajući na upit novinara, kazao je da će nastaviti smanjivati udjel javnog duga u BDP-u za 2,5 do 3 postotna boda godišnje, što bi značilo da će se ispuniti Vladin program o smanjenju njegova udjela u BDP-u do 2020. ispod 75 posto. "To nam je bazni scenarij, a činit ćemo sve da taj trend smanjivanja bude još i brži", rekao je Marić.