"KADA gledamo ovu procjenu rasta za ovu godinu koja će biti viša od osam posto, to će značiti da je Hrvatska ovu krizu u manje od dvije godine dosegnula predrecesijsku razinu realnog BDP-a. U prošloj krizi, ona je trajala šest godina, i onda nam je trebalo još četiri i pol, gotovo jedanaest godina u odnosu na ovo, manje od dvije. Mislim da s time možemo biti zadovoljni", zaključio je Zdravko Marić, ministar financija, za Dnevnik HTV-a.
"Sportskim rječnikom, dva gola na jednoj strani, to su značajno veći BDP u odnosu na planirano, i posljedično i veći prihodi, a dva primljena gola su veći rashodi u odnosu na ono što smo planirali, a s obzirom na to da su viši nego prihodi, onda će i deficit biti povećan. Međutim, pobjeda u zadnjoj minuti je činjenica da nam je javni dug unatoč svim okolnostima ove godine zabilježio smanjivanje, i to onim ritmom i dinamikom kojom ga želimo i među ostalim i vidimo iduće tri godine - to je prosječna dva do tri postotna boda BDP-a godišnje", izjavio je Marić.
"Kada sve skupa zbrojimo i oduzmemo, ja mislim da u svim okolnostima kako lanjske, tako i ove godine, gdje smo imali situaciju da smo morali produžiti mjere za očuvanje radnih mjesta, gdje smo imali velika izdvajanja vezana uz covid, pa i nešto višu indeksaciju mirovina, što je dobra vijest, ali nije dobra vijest da je ona dobrim dijelom došla zbog povećane inflacije, a u konačnici najvećim dijelom zbog povećanih izdvajanja i rashoda za zdravstvo da imamo povećanje tog deficita. Ali što smo govorili od samog početka, fiskalna politika je od prvog dana pandemije u funkciji očuvanja radnih mjesta s obzirom na to da su ona najviše bila ugrožena sa svim mjerama koje smo činili kako bi očuvali ljudske živote", dodao je.
"Možemo biti zadovoljni"
Na pitanje jesu li pripravni na gore ekonomske rezultate kako bi sačuvali radna mjesta i zdravlje ljudi, ministar Marić se složio.
"Kada gledamo ovu procjenu rasta za ovu godinu koja će biti viša od osam posto, to će značiti da je Hrvatska ovu krizu u manje od dvije godine dosegnula predrecesijsku razinu realnog BDP-a. U prošloj krizi, ona je trajala šest godina, i onda nam je trebalo još četiri i pol, gotovo jedanaest godina u odnosu na ovo, manje od dvije, mislim da s time možemo biti zadovoljni", zaključio je Marić.
Na pitanje budući da će deficit iznositi 18 milijardi kuna hoće li to uzrokovati potrebu za nekim dodatnim zaduženjem, ministar financija je rekao kako su "sve naše potrebe financiranja već ispunili".
"Do kraja godine izuzev dvije redovne aukcije trezorskih zapisa - sve smo zatvorili. Naravno, mi uvijek moramo biti spremni ako dođe nešto nenadano, još su svega dva mjeseca do kraja godine, ali što se tiče potreba za financiranje, više ih nema za ovu godinu, međutim iduća - kako i planirani deficit, tako i određena dospijeća imamo već u veljači, u svibnju međunarodne obveznice s milijardom i 250 milijuna eura, i potom u srpnju još jedna domaća obveznica. Gotovo tri milijarde eura iduće godine imamo dospijeća, mislim da ćemo biti dosta aktivni već od samog početka, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu", rekao je.
Financiranje reforme zdravstva
"Potvrdilo se još jednom da će prihodna strana uvijek dati svoj doprinos, ove godine je van svih očekivanja dala svoj doprinos. Ali bez jake racionalizacije na rashodnoj strani ne možemo očekivati financijsku održivost zdravstvenog sustava. On dobro trpi i dura izazove pandemije, ali nije samo zbog covida jer ovdje govorimo o dugovima i obvezama. Mi smo postigli određeni dogovor s predstavnicima veledrogerija još na proljeće, razradili smo određene scenarije, neki su malo bolji, neko malo lošiji, nažalost za ovu godinu idemo prema najlošijem", najavio je Marić.
"Bez obzira na to što smo mi uvijek najviše fokusirani prema dugovima veledrogerijama, to na žalost nisu jedini dugovi u zdravstvu", naglasio je.
O inflaciji
"Građani su suočeni s poskupljenjem artikala i proizvodima i uslugama koje svakodnevno konzumiraju, onda svaki artikl koliko je porasla cijena, međutim kada to sve skupa stavite u skup, naše procjene su da je inflacija ispod tri posto čime Hrvatska ne odskače od ostatka Europske unije", kaže ministar financija.
Rast BDP-a i proračun
Ove godine BDP raste više od osam posto, čime Hrvatska doseže predrecesijsku razinu rasta u roku od dvije godine. No rashodi prestižu prihode pa će manjak u proračunu biti veći od četiri posto. Mirovine, plaće javnih i državnih službenika, troškovi zbog covida, ali prije svega dug veledrogerijama, najveće su stavke u rebalansu.
"Ove godine sve skupa kada zbrojimo mi ćemo za zdravstvo iz državnog proračuna izdvojiti preko devet milijardi kuna, preko devet milijardi kuna kako bismo rokove plaćanja držali na 180 za bolnicu odnosno za ljekarne 120 dana", navodi Zdravko Marić, potpredsjednik vlade i ministar financija.
Podmirivanje dugova očekuju i poslodavci koji kažu da se to ponavlja svake godine.
"Zato što mislim da mi u Hrvatskoj nismo dobro odredili svoje prioritete na rashodnoj strani i dok se to ne napravi, mi ćemo stalno imati jedan za drugim rebalanse, ali ne zavidim ministru Mariću", naglašava Damir Zorić, glavni direktor HUP-a.
Najviše će izgubiti Ministarstvo graditeljstva
Naime, da bi se jednima platilo, drugima se mora uzeti pa će tako Ministarstvo graditeljstva rebalansom ostati bez najviše novca.
"Sve ono za što ocijenimo da nije potrebno i neće se potrošiti u segmentu obnove otpustili smo u rebalansu, tu je negdje razina oko 200-tinjak milijuna kuna i od tih 200 milijuna kuna, gotovo 60 će već biti preraspodijeljeno na proračunske stavke MUP-a iz kojih će biti plaćene one firme koje su na Banovini uklanjale objekte", najavljuje Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
I u Ministarstvu prometa ove godine ostvarene su uštede, ali zato će u 2022. za prometne infrastrukturne projekte dobiti više. Dobro je prošlo i Ministarstvo gospodarstva.
"Znate, pameti i novaca nikada dosta, znate kako kažu, tako da uvijek je malo koliko vam god daju u rebalansu i u prijedlogu proračuna nikad niste skroz zadovoljni. Međutim mi imamo određeno povećanje u prijedlogu proračuna za sljedeću godinu od oko pola milijarde kuna", rekao je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.
"Ova godina donijela je znatno veći intenzitet u realizaciji čitavog niza projekata na razini vodokomunalne infrastrukture, pa je samim time i participacija ministarstva za tu vodnokomunalnu infrastrukturu bila veća, te samim time je došlo do povećanja na tim stavkama, dakle prošli smo dobro, sljedeća godina isto tako", pojašnjava Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja.