MARSOVI roveri rade i dulje nego što je itko očekivao, a znanstvenici imaju slatki problem: iz nekog razloga jedno od Marsovih vozila nedavno dobilo dodatnu snagu.
"Pretpostavljamo da je riječ o čišćenju, ali jedino što možemo reći jest da su preko noći solarni paneli proizveli između dva i pet posto dodatne snage", rekao je Erickson. "Slutimo da je zbog nekog razloga prašina nestala sa solarne ploče i to je povećalo djelotvornost konverzije sunčeve svjetlosti u električnu energiju".
Ekipa koja vodi Marsove rovere ima razne teorije, ali pravi uzrok još ne zna, javlja AP.
"Jedna od vodećih teorija jest da je neki usisavač pokupio to vozilo, prešao mu preko površine i malo ga počistio", kaže Erickson.
Opportunity i njegov blizanac Spirit spustili su se u siječnju na suprotne strane Marsa. Još se dobro drže iako su izdržali najgori dio Marsove zime koja je smanjila količinu energije na solarnim kolektorima.
Oba ta vozila na šest kotača pronašla su geološke dokaze o tome da je nekad na Crvenome planetu bilo vode, a i dalje šalju vrijedne podatke.
NASA je objavila da je fotografija jednoga uređaja na Spiritu uz Marsovo tlo u pozadini, poslana 29. listopada, bila pedeset tisućita fotografija koju su roveri blizanci poslali od spuštanja u siječnju.
"Mi ta vozila iskorištavamo do krajnjih granica ", kaže Steve Squyres, znanstvenik s njujorškoga sveučilišta Cornell. "Oni bolje i funkcioniraju, katkad i samo zato što smo mi sve bolji u upravljanju njima, a nalazimo se na geološki bogatijem i izazovnijem terenu", dodaje.
Spirit i Opportunity drže šest "izvansvjetskih" rekorda u Guinnessovoj knjizi rekorda.
1. Oni su dva najveća planetarna vozila: svaki je težak 175,4 kg i visok metar i pol.
2. Sletjeli su pomoću zračnih jastuka s najtežim teretom: po slijetanju na Marsovu površinu svaki je nosio 543,4 kilograma.
3. Slijetanje na Mars na najvećoj visini: 25. siječnja 2004. Opportunity je sletio na visini od -1,38 kilometara u odnosu na lasersku topografsku kartu Marsova Orbitera.
4. Brzinski rekord na Marsu: 5 centimetara u sekundi.
5. Kamere najviše razlučivosti na nekom vozilu: svaka navigacijska kamera ima rezoluciju od 0,8 miliradijana. Za usporedbu, razlučivost je ljudskoga oka 0,3 miliradijana.
6. Slika drugoga planeta najviše razlučivosti. Svaki rover nosi tzv. Microscopic Imager koji izbliza snima Marsovu površinu rezolucijom od 30 mikrometara po pikselu.
Ljudi su više od četrdeset godina smišljali i konstruirali letjelicu za Mars. Od ukupno 37 misija samo ih je 13 posve uspjelo. Sovjetski je Savez prva država koja je "krenula "na Mars Marsnikom 1 i 2 u listopadu 1960. Ta dva svemirska broda nisu stigla ni do Zemljine orbite.
Prva uspješna misija bio je američki Mariner 4. Proletio je uz Mars 14. srpnja 1965. i bio je prva svemirska letjelica koja je poslala snimke Marsove površine izbliza. Prije toga sve što je čovjek znao o Marsu temeljilo se na podacima prikupljenima zemaljskim teleskopima. Prelet Marinera 4 bio je povijesni trenutak koji je zauvijek izmijenio ideje o životu na Marsu, a zaboravljene su teorije o kanalima i vegetaciji na Crvenome planetu.