Šef ruskog Vijeća sigurnosti i bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev upozorio je jučer da bi korištenje zamrznute ruske imovine u Europskoj uniji za potporu Ukrajini moglo predstavljati povod za rat.
Podsjetimo, Europska komisija, izvršno tijelo Europske unije (EU), razmatra načine na koje bi se ruska sredstva zamrznuta u Europi mogla iskoristiti za daljnju financijsku pomoć Ukrajini.
"Ako frenetična Europska unija pokuša ukrasti rusku imovinu zamrznutu u Belgiji da osigura reparacijski kredit, takve bi se akcije prema međunarodnom pravu mogle klasificirati kao posebna vrsta casus bellija, sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze za Bruxelles i pojedinačne zemlje EU-a", naveo je Medvedev, referirajući se na latinski izraz za čin koji opravdava rat.
Rusija je i ranije poručila da će uzvratiti ako EU krene tim putem. Komisija tvrdi da se ne radi o krađi jer bi sredstva bila u obliku zajma, a Ukrajina bi ih morala vratiti samo ako Rusija plati ratnu odštetu.
U srijedu je Komisija predložila "Reparacijski zajam" za Ukrajinu, koji bi uključivao korištenje gotovine s računa europskih financijskih institucija koje drže zamrznutu imovinu Ruske središnje banke. Komisija je također predložila zaduživanje na međunarodnim tržištima kao alternativu, nudeći članicama opciju koja ne uključuje korištenje ruskog kapitala.
Prema prijedlogu o korištenju zamrznute imovine, planira se osloboditi 90 milijardi eura za financiranje ukrajinskih potreba, otprilike dvije trećine od 136,5 milijardi dolara procijenjenog financijskog jaza Ukrajine za razdoblje 2026. – 2029., prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda.
"S obzirom na to da Rusija i dalje ne pokazuje nikakvu spremnost na pravedan i održiv mir, pritisak na ukrajinske resurse sve je veći, čineći trajnu potporu EU-a još važnijom", navela je Komisija. Dosad su europske države koristile samo profit od zamrznute ruske imovine za pomoć Kijevu, no neki čelnici boje se poduzeti daljnje korake zbog mogućih financijskih i pravnih posljedica.
Belgija je posebno osjetljiva na to pitanje jer se ondje nalazi Euroclear, financijska institucija koja drži najveći dio ruske državne imovine zamrznute u Europi od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. Belgijske vlasti upozorile su na pravne posljedice nakon završetka rata i žele da se članice EU-a dogovore o podjeli tereta odgovornosti.
Jedan dužnosnik EU-a, koji nije želio biti imenovan zbog osjetljivosti teme, rekao je CNBC-u: "Ako EU odluči posuditi novac za potporu Ukrajini, to zahtijeva jednoglasnost. Ako se odluči za korištenje zamrznute imovine, plan se može odobriti kvalificiranom većinom."
Mađarska se protivi davanju dodatnog novca Ukrajini, što stvara prepreku za jednoglasnost. Drugi dužnosnik EU-a objasnio je kako Komisija dvostrukim pristupom želi pokazati da je alternativa "mnogo gora za mnogo više država članica".