Foto: Hina
NJEMAČKA kancelarka, demokršćanka Angela Merkel i i njen glavni protukandidat, socijaldemokrat Martin Schltz u posljednjim danima kampanje manje kritiziraju jedan drugoga nego što složno napadaju radikalno desnu Alternativu za Njemačku (AfD).
Dok je Merkel danas u posjetu svojoj rodnoj saveznoj državi Mecklenburg-Zapadna Pomeranija, gdje je glasačka baza AfD-a porasla, Schulz je u posjetu Aachenu u saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Izborna utrka sve samo ne neizvjesna
Sama izborna utrka sve je, samo ne neizvjesna: Dok Merkeličin CDU prema posljednjim anketama dobiva od 34-36% glasova, Schutzov SPD može očekivati od 21-22%, javlja Deutsche Welle.No u odnosu na prošle izbore iz 2013., prava promjena dogodila se na trećem mjestu. Dok je tada treći bio socijalistički Die Linke (Ljevica), na ovim izborima bi ga mogao prestići desno-populistički AfD kojem ankete daju od 11-13% glasova. Međutim, Linke nije daleko iza, s 10-11% glasova.
Merkel će, dakle, na ovim izborima gotovo sigurno osvojiti svoj čevrti kancelarski mandat i tako postati jedna od najdugovječnijih lidera moderne Njemačke. Iako neće imati apsolutnu većinu, manevarski prostor za koaliciju joj je širok - ili ponovo velika koalicija sa SPD-om, ili, ako liberalni FDP i Zeleni, koji se također nadmeću za treće mjesto osvoje dovoljno mjesta u parlamentu, s ove dvije manje stranke. Jedini s kojima se Merkel zarekla da neće surađivati ni u kojem obliku je - AfD.
To naravno, nije iznenađenje nikome tko je u toku s njemačkom politikom. Za početak, AfD svoju popularnost duguje prvenstveno žestokim kritikama kancelarke, posebno oko njenog nošenja s velikom izbjegličkom krizom koja je izmakla kontroli 2015. Njeno "Wir schaffen das" ("Mi to možemo") kao krilatica vezana za zbrinjavanje i integriranje više od milijun izbjeglica i migranata u zadnje dvije godine postalo je u dijelu njemačke javnosti predmet ismijavanja i dobilo ogorčeni odgovor u obliku "Merkel mus Weg" (Merkel mora otići), što je postao glavni predizborni slogan AfD-a. Čak polovica ispitanika u nedavnoj anketi YouGova podržala je taj slogan.
Njemački desničari su od 2015. počeli čak i prijavljivati Merkel zbog veleizdaje, iz istog razloga. Prijave su, naravno, odbačene, a Merkel će, po svemu sudeći, ipak ostati na čelu najmnoćnije i najbogatije članice Europske Unije. No ako se pita supredsjednicu AfD-a, deklariranu lezbijku Alice Weidel, "Merkel je luda", a zemlja će biti "uništena kroz imigracijsku politiku".
To nije jedina kontroverzna izjava iz vodstva AfD-a: drugi supredsjednik Alexander Gauland opisao je islam kao "izazov unutarnjem miru u našoj državi" i upozorio na "islamizaciju njemačkog društva koja je protivna Njemačkoj kao slobodnoj državi." U službenom dokumentu AfD-a tvrdi se da islam nije religija, već religiozno-politička doktrina. Gauland je također izjavio da se Nijemci "imaju pravo ponositi uspjesima njemačkih vojnika u Prvom i Drugom svjetskom ratu". Lider stranke u Turingiji prozvao je Memorijalni centar za Holokaust u Berlinu "spomenikom srama".
Schulz: AfD su naši neprijatelji i grobari demokracije u Njemačkoj
Sa svim ovim u vidu, nije previše čudno što AfD u javnosti sve više dobiva optužbe za koketiranje s neonacizmom, a Merkel i Schulz više napadaju njih nego jedno drugog. "Moja zamolba svima je da glasaju, i da glasaju za stranke koje se 100% pridržavaju našeg Ustava", poručila je Merkel ovog tjedna u intervjuu za radio MDR, očito aludirajući na AfD. Schulz ih je pak nazvao "grobarima demokracije" i poslao im vrlo oštru poruku na jučerašnjem predizbornom skupu u Berlinu: "Vi ste naši neprijatelji. I mi ćemo braniti demokraciju u Njemačkoj."
Ipak, očito je da je Merkel prepoznala promjenu javnog mnijenja, kao i kritike iz redova vlastitog CDU- i sestrinske bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) u vezi svoje izbjegličke politike. Tako je na predizbornom nastupu u Munchenu, za vrijeme čuvenog Oktoberfesta, još jednom naglasila kako se kaos iz 2015. nikada neće ponoviti. "Naučili smo iz događaja iz tog vremena", rekla je Merkel okupljenom mnoštvu, među kojima su se ipak mogli čuti povici i zviždanje kada je ta tema spomenuta.
Niska izlaznost će pomoći AfD-u?
U intervjuu prošlog mjeseca Merkel je istakla da bi donijela istu odluku koju je donijela 2015., ali priznala kako "nisu svi građani suglasni" s takvom politikom i ustvrdila kako radi na tome da se izbjegne ponavljanje slične situacije, prvenstveno kroz suradnju s Libijom i Turskom, glavnim tranzitnim zemljama, u zaustavljanju krijumčarenja migranata u Europu.
Osim napada na AfD, CDU i SPD su se u u ovoj kampanji najviše koncentrirali na pozive Nijemcima da iziđu na izbore u što većem broju, upravo iz straha će očekivana niska izlaznost pomoći desnim populistima koji imaju relativno malo, ali vrlo motivirano i angažirano biračko tijelo.