U srijedu navečer stanovnike i turiste u Starom Gradu na Hvaru iznenadila je neuobičajena prirodna pojava. More se prvo podiglo za više od 30 centimetara i poplavilo dio rive, a zatim se povuklo 60-ak centimetara ispod uobičajene razine, ostavivši brodice na suhom. "Najviše su bili iznenađeni turisti, jer ovako nešto vjerojatno vide prvi put. Nekima je voda došla do koljena pa su bježali pred naletom mora", ispričao je jedan mještanin za Dalmaciju Danas
Objašnjenje fenomena
RTL-ov meteorolog Dorian Ribarić objasnio je da pojava koja je zabilježena u dalmatinskim lukama nije klasični tsunami. Prema njegovim riječima, najvjerojatnije je riječ o takozvanom meteotsunamiju.
"U tim se lukama dogodio jedan plimni val, a prema snimkama i činjenici da je istodobno preko Jadrana prolazio izražen grmljavinski sustav, vrlo je vjerojatno bila riječ o meteotsunamiju, meteorološkoj pojavi koja se u Dalmaciji često naziva i šćiga", rekao je Ribarić.
Dodao je da takve pojave na hrvatskoj obali nisu neuobičajene i već su dugo predmet znanstvenih istraživanja. Najpoznatiji zabilježeni slučaj dogodio se u Veloj Luci na Korčuli 21. lipnja 1978. godine. Za razliku od klasičnog tsunamija, koji nastaje zbog podmorskih potresa, meteotsunami uzrokuju nagle promjene tlaka zraka povezane s olujnim sustavima. "Može se dogoditi da taj plimni val stigne i iznenadi mještane jer može doći bez ikakvog vjetra i kiše", upozorio je Ribarić.
Kako nastaje meteotsunami
Meteotsunami nastaje kada se atmosferski poremećaj brzo kreće iznad morske površine i pokrene dugi morski val. Ako se brzina poremećaja podudari s brzinom vala u moru, dolazi do rezonancije, što postupno pojačava val.
Kada takav pojačani val uđe u dugačku, usku i relativno plitku uvalu, njegov se učinak dodatno pojačava zbog specifičnog oblika zaljeva i njegove prirodne oscilacije. Upravo su zato mjesta poput Staroga Grada, Vrboske i Vele Luke posebno osjetljiva na nagle promjene razine mora.
Meteotsunami, šćiga ili seš
Ribarić pojašnjava da se nazivi meteotsunami, šćiga i seš često koriste kao sinonimi, iako među njima postoje razlike.
"Meteotsunami je val koji pokreće atmosferski poremećaj, dok je seš upravo to rezonantno njihanje vode u zaljevu, luci ili nekom drugom djelomično zatvorenom prostoru. Meteotsunami može pobuditi i snažno pojačati takvo njihanje pa se u svakodnevnom govoru i medijima ti izrazi često koriste za istu stvar", objasnio je.
Hoće li pojava biti češća?
Na pitanje mogu li ovakve pojave u budućnosti biti češće, Ribarić odgovara da za takav zaključak još nema dovoljno sigurnih podataka. Ipak, veza s klimatskim promjenama nije isključena.
"Postoje naznake da u toplijoj atmosferi bude veći broj dana pogodnih za meteotsunamije i mogućeg jačanja događaja u srednjem Jadranu, no te su procjene još nesigurne i temelje se na relativno ograničenom broju simuliranih slučajeva", rekao je.
Jedan je čimbenik, međutim, siguran - postupni porast srednje razine mora povećavat će posljedice ovakvih događaja. "Rizik duž jadranske obale ne ovisi samo o postupnom porastu mora nego o njegovu kombiniranju s ciklonama, olujnim valovima i drugim ekstremnim pojavama", zaključio je Ribarić.