Ministarstvo branitelja napalo Vučićevog izaslanika: Pokušava obmanuti javnost

Ilustracija: Marko Mrkonjic/PIXSELL

Ministarstvo hrvatskih branitelja danas je odbacilo teze Verana Matića, izaslanika srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, ocijenivši ih politikantskim i neprihvatljivim u prebacivanju odgovornosti za sporost u traženju nestalih iz Domovinskog rata.

"Stajališta g. Matića, iznesena na konferenciji za medije u Vukovaru, neprihvatljiva su i upućuju na politikantske ciljeve, a ne humanitarne, kako je to deklarirano. Služeći se zamjenom teza, nastojalo se obmanuti javnost o procesu traženja nestalih osoba", navodi Ministarstvo u reakciji na konferenciju za medije održanu u organizaciji Zajedničkog vijeća općina - Vukovar, Srpskog narodnog vijeća i udruge "Protiv zaborava".

Konferencija je održana u povodu Međunarodnog dana nestalih osoba i Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, a na njoj je sudjelovao i posebni izaslanik predsjednika Republike Srbije za nestale osobe Veran Matić.

"Nastojeći opravdati nesuradnju Srbije, odgovornost za sporost procesa nastoji se prebaciti na mjerodavna tijela Hrvatske. Tako su izneseni netočni podaci i zaključci o neidentificiranim posmrtnim ostacima. Ističemo kako NN posmrtni ostaci nisu 'broj koji figurira' kako je to izjavio g. Matić, nego vrlo složeno i osjetljivo pitanje na čijem rješavanju sustavno radimo", navodi Ministarstvo branitelja.

"Kod traženja ne diskriminiramo nestale Srbe"

Potpuno odbacuje i navode koji upućuju na diskriminaciju u procesu traženja nestalih osoba srpske narodnosti.

Vlada je 2019. donijela prvi jedinstveni Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu kojim je Hrvatska preuzela obvezu traganja za svim svojim državljanima, bez obzira na nacionalnost. Stoga, poručuju iz Ministarstva, neće dopustiti teze da se prema nestalima postupa različito zbog njihove nacionalnosti.

Prvenstveno ističu da je na jučerašnjem obilježavanju Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, u Varaždinu, kojem je uz obitelji nestalih nazočio potpredsjednik vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, poslana jasna poruka kako bi napredak u procesu traganja za nestalima bio itekako učinkovitiji da Srbija i svi akteri koji imaju informacije o nestalima podijele ih s nadležnim institucijama.

"Bili bismo učinkovitiji da nam Srbija da informacije"

Zahvaljujući naporima Ministarstva hrvatskih branitelja i nadležnih tijela, u proteklih sedam godina provedeno je 370 probnih iskapanja na više od 900 tisuća četvornih metara terena i identificirane su 254 osobe. I to je, kako ističu u Ministarstvu, postignuto unatoč nedostatku suradnje i relevantnih informacija od strane Srbije.

Od prošlogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na osobe nestale u Domovinskom ratu istraženo je 58 lokacija te su identificirane 33 osobe nestale u Domovinskom ratu. 

"Kad bismo imali informacije koje uporno tražimo od Srbije i pojedinaca koji znaju gdje su premještane grobnice i posmrtni ostaci osoba, zasigurno bismo bili učinkovitiji. O tome g. Matić šuti", ističe Ministarstvo.

Hrvatska, kako se dodaje, traženju nestalih osoba pristupa kao prioritetnom humanitarnom pitanju te neće dopustiti da se ovo najbolnije otvoreno pitanje zloupotrebljava za revidiranje činjenica o uzrocima Domovinskoga rata i razmjerima stradanja koja su posljedica velikosrpske agresije.

 

Matić: Sram me koliko je malo učinjeno, postoji ozbiljan zastoj

Inače, Matić je u Vukovaru rekao da je u proteklih nekoliko godina, kao specijalni izaslanik predsjednika Republike Srbije, učinio koliko je mogao. Ali, dodao je da mora reći da ga je sram koliko je malo učinjeno i da postoji zastoj u identifikaciji i ekshumacijama, i ozbiljan zastoj i u potrazi za nestalima.

Rekao je da je prema podacima RH 1806 nestalih osoba i za njima se traga. Kada se, kaže, "od tog broja oduzme 854 tijela koja su ekshumirana i koja se nalaze u mrtvačnicama u Hrvatskoj, dobivamo oko 960 nestalih za kojima se traga, i za koje je potrebno pronaći grobna mjesta, ekshumirati i identificirati". Rekao je da ta brojka od 854 tijela ili dijelova tijela koji se nalaze u mrtvačnicama jako dugo figurira u tom obimu, dakle između 850 i 900. "To je nešto što nikako ne mogu razumjeti zbog čega toliko sporo ide identifikacija tijela", dodao je.

Rekao je da je u komunikaciji između dvije komisije, između dva obilježavanja Međunarodnog dana nestalih, bio samo jedan sastanak u Zagrebu, u siječnju, na kojem su dogovorene radnje koje će biti urađene u narednom razdoblju i od toga je, koliko zna, urađeno samo izviđanje terena u Daruvaru gdje je prijavljeno grobno mjesto ili grobnica i dogovoreno da se uradi ekshumacija, ali do sada nije urađena.

Nema ni ekshumacije na kninskom groblju, nema političke volje

Dogovoreno je, po tko zna koji put, da se izvrši ekshumacija 12 grobnih mjesta na kninskom groblju, ali nije urađena. Upitao je i zbog čega se ne daju podaci gdje su ekshumirana tijela, naročito u mjestima u kojima žive Srbi, kako bi se, ako nema dovoljno DNA uzoraka rodbine, rodbina pronašla i zatražili uzorci kako bi se izvršila identifikacija.

Matić je rekao i da postoji popis više od 30 grobnih mjesta na kojima se nalaze tijela 40 ili 50 žrtava te još oko 50 grobnih mjesta koje su obitelji prijavljivale. Kaže i da postoji oko 70 uzoraka koji su toliko uništeni da je nemoguće izolirati DNA te bi za to trebalo potražiti pomoć međunarodne komisije ili američkog laboratorija.

"Jako je važno da konstatiramo da još uvijek nema političke volje da se ovo pitanje zaista tretira kao humanitarno pitanje i da se jednostavno odvoji od političkih sporenja i drugih prepreka koje se veoma često stavljaju kao neka vrsta alibija ili obrazloženja zašto toliko sporo ide identifikacije, ekshumacija i pronalaženje nestalih", istaknuo je Matić.

Kaže kako misli da su zajedničke komemoracije koje su počele prije tri godine u Hrvatskoj izuzetno važan iskorak na putu pomirenja unutar Hrvatske između Hrvata i Srba i "put kojim se odnosi unaprjeđuju".

Pročitajte više