"General Gotovina će se na prvom pojavljivanju izjasniti da nije kriv", kazao je Mišetić u telefonskom razgovoru.
Prvo pojavljivanje generala Gotovine pred dežurnim sucima ICTY-a zakazano je za ponedjeljak u 12:45 sati.
S obzirom na kratak rok od dolaska optuženika do prvog stupanja pred sud, Mišetić je kazao kako nije siguran da će on i drugi branitelj Marin Ivanović, koji u nedjelju u Haag stiže iz Zagreba, stići obaviti proceduru registiranja kako bi u sudnici bili s Gotovinom.
U tom slučaju sud dodjeljuje optuženiku odvjetnika po službenoj dužnosti samo za prvo pojavljivanje.
Žurno zakazivanje Gotovinina prvog izlaska pred sud, povezano je sa željom glavne tužiteljice Carle del Ponte da u sudnici prisustvuje tom službenom početku postupka, iako u ponedjeljak poslijepodne putuje u Washington, ocijenio je odvjetnik.
Na upit o tome kako se osjeća general Gotovina, Mišetić je odgovorio da se "osjeća dobro", da je u razgovoru s njim bio "relaksiran i samouvjeren" te kako vjeruje da će se uspješno obraniti od optužbi. "Umjesto da ja tješim njega, tješio je on mene", dodao je Mišetić.
Odvjetnici će u ponedjeljak ujutro prvi će put posjetiti Gotovinu u pritvoru, kazao je Mišetić.
Na pitanje hoće li će Gotovina prihvatiti moguću ponudu za razgovor s istražiteljima Tužiteljstva, Mišetić je kazao kako pretpostavlja da neće osim ako se procijeni da bi to omogućilo zaključenje slučaja prije suđenja.
"Pretpostavljam da neće prihvatiti. Za razgovor nema smisla, osim ako ne procijenimo da Carla del Ponte i Tužiteljstvo žele provjeriti činjenice iz optužnice kako bi se predmet riješio prije nego što počne suđenje", kazao je.
Međutim, drugi branitelj Ivanović, izjavio je u petak kako vjeruje da će Gotovina prihvatiti razgovor s istražiteljima, ali se za to treba pripremiti.
Glede namjere Tužiteljstva da predloži objedinjavanje postupaka protiv generala Gotovine s onim protiv Ivana Čermaka i Mladena Markača, kako bi im se zajednički sudilo, Mišetić smatra kako će do toga doći i bez obzira na izraženo protivljenje svih triju obrana.
Branitelji Čermaka i Markača, Čedo Prodanović i Goran Mikuličić, nedavno su iznijeli istovjetno mišljenje.
General Ante Gotovina (50) , koji se nalazio u bijegu četiri i pol godine od podizanja optužnice u lipnju 2001., optužen je u sedam točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjeno protiv srpskih civila i njihove imovine na širem području Knina tijekom i nakon operacije Oluja. Kao zapovjednik Zbornog područja Split, Gotovina je vodio ukupne operacije Hrvatske vojske na oslobađanju okupiranog područja u tzv. južnom sektoru.
Po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti tereti ga se u pet točaka za progon na političkoj, vjerskoj i rasnoj osnovi, deportacije i prisilno preseljenje, bezobzirno razaranje gradova, sela i naselja te pljačku javne i privatne imovine.
Samo po zapovjednoj odgovornosti optužen je u dvije točke za ubojstva i druge nehumane postupke.
U optužnici se navodi da je cilj operacije Oluja bila "uspostava hrvatske vlasti nad regijom Krajinom u Hrvatskoj", odnosno njezino oslobođenje od okupacije, ali se također navodi da je svrha operacije bila prisilno i trajno ukloniti srpsko stanovništvo iz te regije.
Ta se sekundarna svrha operacije u optužnom aktu navodi i kao cilj "udruženog zločinačkog pothvata" hrvatskog političkog i vojnog vodstva iz 1995., te se tvrdi da je Gotovina zločine iz optužnice počinio u sklopu tog zločinačkog pothvata.
U optužnici se navodi da su hrvatske snage tijekom i nakon ofenzive ubile najmanje 150 Srba, dok su velik broj ostalih izložile nehumanom postupanju, poniženju i degradaciji. Uz to hrvatske snage terete se za pljačku i uništavanja tisuća srpskih kuća u općinama Benkovac, Donji Lapac, Drniš, Gospić, Gračac, Knin, Korenica, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar, čime su prisilile 150.000 krajinskih Srba na izbjeglištvo.