Siječanj je, unatoč povremenim izraženim hladnoćama, u većini Hrvatske bio temperaturno prosječan, a na jugu i iznadprosječno topao. Ipak, ono što ga je obilježilo jest višak oborina, zbog kojih je u nekim krajevima bio čak i rekordno kišovit. Preliminarnu analizu siječanjskih meteoroloških podataka objavio je HRT-ov Zoran Vakula.
Ukupna količina oborine u siječnju diljem Hrvatske bila je veća od prosjeka, a prema preliminarnim analizama, ponegdje i znatno. Klimatolozi DHMZ-a gotovo će sigurno potvrditi da je siječanj u nekim mjestima bio i rekordno kišovit. Primjerice, u Pločama je izmjereno 330,6 mm oborine ili litara po četvornome metru, a u Makarskoj 282,4 mm. Valja napomenuti da podaci za te postaje postoje od otprilike 1980. godine.
Tim mjesečnim ekstremima najviše su pridonijeli novi siječanjski rekordi u dnevnoj količini oborine - u Makarskoj je palo 126 mm, a u Pločama čak 133,6 litara. U Dubrovniku, gdje mjerenja na postojećoj postaji traju od 1961. godine, bilo je i kišovitijih siječanja, ali samo dva puta - 1971. i 1963. godine.
Zbog dva izražena hladna razdoblja, tijekom kojih je bilo ne samo hladnih i studenih, nego i ledenih dana, mnogima se siječanj mogao učiniti hladnijim nego što je prema prosjeku bio. Naime, topliji početak, sredina i pogotovo kraj mjeseca podigli su ukupnu srednju mjesečnu temperaturu zraka. To se posebno odnosi na sjeverne krajeve, gdje je srednja siječanjska temperatura bila oko 0 °C, pa i niža, do -1 °C. Zanimljivo je da je to niže nego u nizinama Gorske Hrvatske, gdje je u Gospiću prosjek bio +0,6 °C, a u Ogulinu +1,9 °C.
Štoviše, siječanjski prosjek na Pargu pokraj Čabra iznosio je -0,6 °C, što znači da je od službenih postaja DHMZ-a nižu srednju temperaturu od varaždinskih -1,1 °C imao samo Zavižan i Sljeme. Malo negativno odstupanje zabilježeno je i u Osijeku. Posljednji siječanj hladniji od ovogodišnjeg u Osijeku i Varaždinu bio je još 2017. godine. U Zagrebu je hladnije bilo 2020., u Rijeci 2021., a u Gospiću i Splitu 2022. godine.
Zbog posvuda toplijeg prosinca, srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela zime - od 1. prosinca 2025. do 31. siječnja 2026. - u većini je Hrvatske viša od prosjeka. Odstupanja su manja u sjevernim krajevima, a zamjetnija na jugu, gdje dosežu i blizu 2 °C. Ukupna količina oborine u ta dva mjeseca još je raznolikija. Zabilježen je manjak u odnosu na prosjek u Gospiću i pogotovo u Rijeci, gdje je prosinac bio vrlo suh, dok je višak oborina zabilježen u Zagrebu te osobito u Dubrovniku.
Prognoze za početak veljače prilično su usuglašene i najavljuju dolazak osjetno toplijeg i vlažnijeg zraka od utorka do nedjelje. Time će se količina oborine ove zime dodatno povećati, osobito na Jadranu i u područjima uz njega. Prognoze za ostatak mjeseca manje su pouzdane. Moguće je zahladnjenje, no prema trenutačno najvjerojatnijim izračunima, ono ne bi trebalo biti toliko dugotrajno i izraženo da spusti srednju tjednu temperaturu ispod prosjeka za to doba godine. Naravno, riječ je o dugoročnim prognozama koje su podložne promjenama, pogotovo u doba globalnog zatopljenja.
S oprezom treba uzimati i još dugoročnije prognoze, za iduće mjesece i sezone. Posljednji izračuni upućuju na povećanu vjerojatnost iznadprosječno toplog proljeća i ljeta. Ipak, nužan je oprez zbog poznate promjenjivosti proljeća.