"PRED nas je Vlada stavila tri opcije. Prvi je bio još u ponedjeljak kada se samo od javnih i državnih sindikata tražilo dodatno smanjenje plaće za šest posto i ukidanje božićnice i regresa. U utorak smo dobili na stol ponudu prema kojoj smo se trebali odlučiti na "krizni namet" od pet ili šest posto, a danas smo dobili najrazumniji prijedlog. To je krizni namet od 3 posto uz povećanje PDV-a od jedan posto", potvrdio je nakon sastanka s predstavnicima Vlade Jadranke Kosor jedan od pregovarača sa sindikalne strane Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja.
> Index doznaje: Porez nije samo na plaće, nego na sva primanja, a udara se i na dividendu!
> Umjesto osam, Vlada će nam uzeti od plaće pet posto!
> Harač na Hrvate: Pogrešna odluka u pogrešno vrijeme koja vodi u kaos
> Sever napušta pregovore: Nemam legitimitet pregovarati u ime svih Hrvata
> Umirovljenici pred Vladu stavili ultimatum: Ukinite povlaštene mirovine!
Naime, kako smo već pisali, vlada je ponudila povećanje poreza na dodanu vrijednost sa 22 na 23 posto, a ukinule bi se nulte stope PDV-a na povlaštene potrepštine - kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige. To je i konačni prijedlog Vlade, a konzultacije su danas okončane.
Došli na isto: Ista zarada kao i da je ostao harač od osam posto
Uvođenjem harača i povećanjem stope PDV-a, država će zaraditi gotovo isto da je ostala i stopa poreza od osam posto što su predlagali jučer. Naime, riječ je o 4 do 5 milijardi kuna, što je još uvijek nedovoljno za krpanje proračunske rupe od 14 milijardi kuna. Prema najavama Vlada će u novom rebalansu srezati i svoju potrošnju za milijardu i pol do dvije milijarde kuna, što će biti dovoljno tek za krpanje polovice deficita.
Harač je tek uvod
"Nisam smatrala kako će biti potrebno dizati stopu PDV-a, ali uvijek sam bila spremna slušati osluškivati što kaže većina pa i one koji su se zalagali za dizanje PDV-a od jedan posto. Većina se za to usuglasila i ja sam na to pristala", rekla je danas premijerka Jadranka Kosor na konferenciji za novinare obrazlažući okončanje konzultacija s predstavnicima sindikata i poslodavaca.
Zanimljivo Kosor nije htjela odgovoriti ima li PDV od 23 posto rok trajanja dodavši kako "harač od tri posto" ima rok do kraja 2010. godine.
"Ne znam. To treba vidjeti u zakonu. Takav je zakon", bio je odgovor Kosor kada su je novinari direktno upitali da odgovori do kada će se primjenjivati stopa PDV-a od 23 posto.
Ne zna se iznos
Također naglasila kako će Vlada za dva dana, točnije u petak popodne zasjedati do kada bi se trebala pripremiti i zakonska rješenja koja će biti upućena u Sabor sljedećeg tjedna. Kako je objasnila sve mjere su na tragu ušteda te u cilju zaštite najosljetljivijih socijalnih skupina.
Kosor je rekla kako još uvijek ne zna koliko će Vlada uštedjeti i uprihodovati novim mjerama najavivši kako će se točan iznos znati u petak poslijepodne na zasjedanju Vlade.
"Uskoro će se donijeti Zakon o turističkom zemljištu, uredit ćemo uvođenje koncesija, uvodimo trošarine na mobilnu telefoniju. Ide i porez na luksuz, posebice na poput jahti i brodova, odnosno svega onog što se smatra luksuznim dobrom", najavila je danas premijerka Kosor najavljujući i prijedlog zakona o plaćama lokalnih službenika.
Ukidaju se neke općine?
Uvode se novine i oko božićnica i regresa pa će tako božićnice ove godine biti 50 posto manje, a za sljedeću godinu tek će se dogovarati.
Govoreći o reformama koje nas čekaju u proračunu za 2010. godinu Kosor je najavila i reformu lokalne samouprave, dodajući kako se još uvijek ne zna koliko bi ih se moglo ukinuti u cilju racionaliziranja poslovanja. Najavila je kako još uvijek ne zna hoće li biti otpuštanja u tom sektoru jer se još uvijek čekaju analize, no prvotne analize govore o tome da postoji višak ljudi.
Kosor je rekla kako će se posebno analizirati postoji li veliki broj općina, gradova i županija te će se eventualno nakon rezultata analize odlučili hoće li biti ukidanja i smanjivanja.
Glava iznad vode
"S ovim mjerama držimo glavu iznad vode i ostat ćemo na nogama", rekla je na kraju Kosor koja nije htjela reći koliko će zapravo država dobiti od većeg PDV-a i kriznim nametom.
Odluka o dividendi odgođena
Možda najzanimljivije za naglasiti je kako Vlada danas ni jednom riječju nije spomenula i oporezivanja dividendi. Naime "krizni namet" oporezuje apsolutno sve novčane primitke, pa prema tome i dividenda bi se morala naći među njima. No, odluka o dividendi, koja je naišla na osudu gospodarstvenika kako će takav namet dodatno nagnuti burzu, odgođena je, a konačnu odluku saznat ćemo oko 27. srpnja kada bi Vlada trebala izaći vani s konačnim prijedlogom paketa zakona i novim, trećim rebalansom proračuna.
"Treba napomenuti kako ovo nisu bili pregovori! Ovo su bile konzultacije između predstavnika sindikata, gospodarstvenika i Vlade, a ništa nije potpisano. Stoga smo tražili od Vlade da izađe s priopćenjem ili zajedničkom izjavom u kojem će na jednom mjestu, konkretno obavijestiti narod što kane učiniti. Odnosno što se točno reže, koje su promjene, u kojem pravcu idu reforme. Vlada, po nama, mora izaći pred javnost s najmanje tromjesečnim planom djelovanja", rekao je Ribić za Index nakon sastanka naglašavajući kako sindikati nisu na ništa pristali, jer nisu bili pregovori već su tek ocijenili kako od tri ponuđena rješenja posljednjih dana ovo je bilo najrazumnije.
Reže se Pelješac, Bosna i Crkva
Kako saznajemo šefica Vlade, danas je ponovila, kako u proračunu nema svetih krava konkretizirajući kako će se rezati Pelješki most, Crkva i pomoć Hrvatima u BiH.
Treba naglasiti, kako se danas oglasila i Hrvatska udruga sindikata koja je danas vrlo otvoreno i jasno rekla da je protiv uvođenja bilo kakvog poreza.
"Takvi porezi štete gospodarstvu i zaposlenicima!", rekao je Ozren Matijašević dodajući kako je narod već platio veliku cijenu zbog krize. Nezadovoljnika je i među Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, jer kako kažu ne može se pristati na "harač" bez nacionalnog konsenzusa.
Privremeno uvijek ostane i trajno
Hrvatska udruga poslodavaca danas je najavila kako je spremna podržati krizni namet kao i rast PDV-a, no tek kao privremenu i kratkoročnu mjeru.
"Veliki dio mjera koje se donose u početku su tu tek kao privremena rješenja, no vrlo često ta privremena rješenja ostanu i postanu trajna", rekli su danas predstavnici gospodarstvenika na sastanku s predstavnicima Vlade.