Mogu li mladi u Hrvatskoj preobraziti zajednice na bolje? Ovi projekti su početak

Foto: DrONe

Sadržaj nastao u suradnji s: Agencija za mobilnost i programe EU

ŠARENA lica i drugi motivi prekrili su tri karlovačka zida, koja su do tada bila puna uvredljivih poruka i trn u oku građana. Mislav Šipek bio je jedna od 70-ak mladih osoba koje su pomogle uljepšati grad i prekinuti širenje govora mržnje.

Zajedno su, u sklopu Erasmus+ projekta Ofarbaj Karlovac, koji je 2021. godine provela udruga DrONe, uredili tri zida, učili kako spriječiti govor mržnje i družili se. Osim toga, informirali su se o grafitima i feminističkom pokretu. Stečeno znanje, kaže Mislav, iskoristili su za kreiranje motiva za prekrivanje govora mržnje po Karlovcu.

Objasnio je što ga se najviše dojmilo na ovom projektu, ali i drugima u kojima je nastavio sudjelovati kao volonter udruge DrONe, koja je usmjerena na sva područja rada s mladima.

"Zanimljivo je koliko znanja i iskustva je moguće upiti u relativno kratkim periodima radioničkih programa i kako se znanje upija i savladava bez pretjeranog truda. Druga fascinantna stvar je koliko se ljudi mogu upoznati i zbližiti u samo nekoliko dana. Ljudi koji su prostorno udaljeni, iz drugih kultura, drugih svjetonazora, uz jezičnu barijeru, u svega tjedan dana postaju dobri prijatelji, neki čak i za cijeli život", priča Mislav.

Jedan karlovački zid prije intervencije. Foto: DrONe
Isti zid nakon intervencije. Foto: DrONe

Glas mladih na svim razinama 

Erasmus+ najveći je program Europske unije za obrazovanje i osposobljavanje, mlade i sport koji već 36 godina širi vidike milijunima građana svih generacija. Otvoren je udrugama, neformalnim skupinama mladih, javnim tijelima i drugim vrstama organizacija.

Korisnicima i prijaviteljima projekata u Republici Hrvatskoj na raspolaganju su bespovratna sredstva koja dodjeljuje Agencija za mobilnost i programe EU.

Ovakvi programi, smatra Mislav, doprinose da se glas mladih čuje na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini na dva načina.

"Na primjeru projekta Ofarbaj Karlovac zainteresirani mladi su sudjelovali u aktivnostima, iskazali svoje mišljenje i u konačnici, u suradnji s lokalnim donositeljima odluka, prekrili govore mržnje u svojoj zajednici. Uz to, sastavili su i preporuke za donositelje odluka i predstavili ih lokalnoj vlasti te s time podijelili svoje mišljenje o tome kako u budućnosti spriječiti govor mržnje. Njihov glas se čuo kroz aktivnosti samog programa", objašnjava pa dodaje da drugi način nije ništa manje bitan.

"Riječ je o osnaživanju i angažiranju mladih osoba. Kroz programe mladi dobivaju alate, znanje i vještine kojima se mogu pobrinuti da se njihov glas čuje. Identificiraju potrebe, shvaćaju gdje odgovornost leži u zadovoljavanju svojih želja i potreba, koriste postojeće institucije i okvire u kojima djeluju kako bi im zadobili i održali pozornost. Organiziraju vlastite aktivnosti koje više nemaju veze sa specifičnim programima i na taj način postaju aktivni sudionici zajednica na svim razinama."

Mislav je nakon sudjelovanja u ovom projektu nastavio biti aktivan građanin svoje zajednice. Nakon volontiranja u udruzi DrONe i sudjelovanja u drugim EU projektima zaposlio se u Centru za mlade Grabrik u Karlovcu.

Nosivi stup jednog karlovačkog mosta također je oslikan. Foto: DrONe

Kako aktivirati i motivirati mlade? 

Na istoku zemlje, u Osijeku, 2022. godine proveden je Erasmus+ projekt Mladi za grad drugačijeg cilja, ali sličnog koncepta. Aktivnijim angažmanom i sudjelovanjem mladih i lokalnih dionika koji se bave mladima u tom gradu htjelo se kreirati ostvarivu i transparentnu politiku za mlade ljude. Kao rezultat nastao je Program za mlade grada Osijeka 2022.-2025.

Kroz dvije konferencije i sedam rasprava svoja promišljanja iznijelo je 230 mladih i 65 različitih dionika. Tomu je prethodilo mapiranje unutar grada Osijeka, kako bi se utvrdilo koje sve mjere Grad poduzima, provodi i financira za poboljšanje kvalitete njihovih života. U suradnji s akademskom zajednicom kreirano je i provedeno istraživanje o problemima i potrebama mladih.

Sanja Vuković, izvršna direktorica PRONI Centra za socijalno podučavanje, koji je proveo projekt, naglašava da su u procesu kreiranja Programa mladi imali priliku postavljati pitanja izravno donositeljima odluka, ali i čuti korisne informacije i aktivnosti usmjerene na mlade ljude.

“Prikupljajući povratne informacije iznimno su nam bile važne one koje dolaze od mladih ljudi. Mladi su bili izuzetno zadovoljni procesom i mogućnošću aktivnog sudjelovanja u njemu. Zainteresirani su pratiti daljnji tijek i nastavak procesa do izglasavanja i usvajanja Programa za mlade grada Osijeka", kaže direktorica.

Dodaje da je najizazovniji dio bio aktivirati i motivirati mlade na sudjelovanje, a ni dionici u početku nisu vidjeli zašto je ta politika toliko važna. Dodatna je prepreka bila, kaže direktorica, suočavanje s različitim stavovima, predrasudama i strahovima. Ipak, zaključila je da je Centar više nego zadovoljan provedenim i postignutim. 

Mladi Osječani tijekom rada na Programu za mlade grada Osijeka 2022.-2025. Foto: PRONI
Sastanak s predstavnicima iz Grada Osijeka. Foto: PRONI

"Mladi kroz projekte istražuju i formiraju sebe"

Aktivacija mladih kroz ove i slične projekte doista je izazov, no može biti i prilika za njihov osobni razvoj, što mnogi prepoznaju.

"Najveća prednost koju su mladi dobili ulaskom Hrvatske u EU prošireni je pristup obrazovnim prilikama", smatra Darija Jeger, programska voditeljica Hrvatskog debatnog društva i mentorica skupini mladih koja je provodila projekt Pametnom (nije) dosta. Kroz njega su učenici pet zagrebačkih škola učili o medijskoj pismenosti i zaštiti ljudskih prava kroz medijsko izvještavanje te kako prepoznati lažne vijesti.

"Mislim da tu možemo posebno istaknuti Erasmus+ program koji osigurava međunarodna iskustva koja pomažu mladima u profesionalnom, ali i osobnom razvoju. Vjerujem da je ovo konkretna i opipljiva korist koju su mladi dobili, što vide i sami kroz pristup širim karijernim mogućnostima", objašnjava Darija koja je i sama sudjelovala u EU projektima za mlade, a prvi je bio 2011. godine.

"Kroz različite projekte sakupljala sam iskustva, što osobna što kao trenerica, i sretna sam na tim prilikama jer su to danas predivne uspomene iz srednjoškolskih i studentskih dana", kaže. 

Napominje da je od samog početka uključena u program Europskih snaga solidarnosti koji je omogućio realiziranje projekta Pametnom (nije) dosta, koji se provodio od siječnja do prosinca 2023. godine.

Program Europske snage solidarnosti promovira solidarnost i svojim aktivnostima mladima od 18 do 30 godina omogućuje dvije vrste aktivnosti – volontiranje (međunarodno ili nacionalno) i bespovratna sredstva za realizaciju lokalne solidarne inicijative pod nazivom projekt solidarnosti.

Kroz projekt Pametnom (nije) dosta realizirano je šest medijskih uradaka, čime je Darija kao mentorica jako zadovoljna.

Provedba projekta Pametnom (nije) dosta u jednoj srednjoj školi. Foto: HDD

"Dodatno nas veseli što su učenici III. gimnazije snimili i video kako bi svoj rad dodatno približili osobama s invaliditetom. Učenici ove škole su kreirali dva članka, jedan je bio posvećen aktualnim migracijama u Hrvatskoj, a drugi svakodnevnim stereotipima s kojima se susrećemo u zajednici", navodi. 

Dodaje da su učenici Gimnazije Lucija Vranjanina istražili i demistificirali vijesti o trovanju bezalkoholnim pićem u Rijeci, dok su učenici II. gimnazije istraživali dezinformacije o trovanju hranom u svojoj školi.

"Mislim da je svaka priča imala pozitivan učinak jer je došla do svoje ciljane publike. Tu je posebno lijepa priča učenika Klasične gimnazije, koji su napravili intervju s pripadnicima nacionalnih manjina u svojoj školi."

Darija posebno ističe da sudjelovanje u ovakvim projektima mladima daje priliku da uče, istražuju sebe, svoju okolinu i onda formiraju vlastite stavove i akcije na lokalnoj, ali i europskoj razini. 

"Mladi trebaju izaći na europske izbore", tvrdi.

Mladi glasanjem kreiraju svoju budućnost

Ovogodišnji europski izbori, odnosno izbori za Europski parlament održat će se 9. lipnja. Hrvatska, kao punopravna članica Europske unije, odabrat će 12 zastupnika koji će idućih pet godina zastupati interese hrvatskih građana.

Izlaskom na izbore građani daju podršku temeljnim vrijednostima demokracije te istovremeno utječu na to da predstavnici u EU institucijama odražavaju raznolike interese i perspektive građana. Odluke donesene na razini EU imaju širok spektar utjecaja na različite aspekte života građana, uključujući ekonomiju, okoliš, obrazovanje i socijalne politike.

Otkako je Hrvatska 2013. postala članica Unije, provedeni su mnogi projekti pod različitim programima. Za mlade su najznačajniji programi Erasmus+ i Europske snage solidarnosti. 

Programi Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, osim što svojim korisnicima omogućuju stjecanje novih iskustava i vještina, služe i kao platforma za promicanje i prakticiranje vrijednosti koje čine srž europskog identiteta. Sudjelovanje u demokraciji jedan je od prioriteta ovih programa, a cilj je kroz projekte osnažiti pojedince za aktivno sudjelovanje u društvenom i političkom životu.

Ovogodišnji Europski tjedan mladih (EYW), koji će se održati od 12. do 19. travnja, ističe važnost i potrebu za aktivnim i angažiranim sudjelovanjem mladih u demokratskim procesima. Promovira dijaloge između mladih i donositelja odluka potičući ih da izraze svoja stajališta o ključnim pitanjima kao što su okoliš, digitalizacija, mentalno zdravlje, angažman zajednice i dezinformacije.

Europska komisija snažno potiče mlade da sudjeluju u demokratskim procesima, posebno u kontekstu predstojećih europskih izbora u lipnju 2024., te da izraze svoje ideje i preuzmu aktivnu ulogu u oblikovanju budućnosti i zajednice.

Sponzorirani sadržaj donose Index i Agencija za mobilnost i programe EU u skladu s najvišim profesionalnim standardima.

Pročitajte više