U toj su knjizi prvi put u povijesti Vrhbosanske nadbiskupije, odnosno u povijesti Katoličke crkve u Bosni, na jednom mjestu objavljeni podatci o stanju Vrhbosanske nadbiskupije u njezinoj 120-godišnjoj povijesti, ističe u uvodu knjige autor Franjo Marić.
Podsjetio je kako je na području Vrhbosanske nadbiskupije, po podatcima s kraja 1991., u 144 katoličke župe živjelo oko 530.000 katolika, a po podatcima iz veljače 1994. samo 139.000 Hrvata katolika.
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji je zdušno podupro tiskanje monografije, istaknuo je u uvodu knjige, kolike su strahote pretrpjeli Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini, podsjetivši osobito na nijekanje Hrvata katolika u BiH od UN-a, Europske unije i drugih svjetskih moćnika.
Upozorio je koliko se Katolička crkva u BiH borila za dokazivanje svojih korijena, rekavši kako se upravo tom knjigom nastoji posvjedočiti povijest Katoličke crkve u BiH. Dodao je da Hrvati katolici u BiH danas ne žele živjeti u prošlosti, nego na onome što su baštinili tijekom povijest i shvatiti odgovornost svoga današnjeg poslanja.
U predgovoru knjige kardinal Puljić je posebno naglasio kako je ta knjiga materijalna podloga koja bjelodano svjedoči kako su "sile ovosvjetske moći provodile nasilje, zatirale hrvatsku opstojnost, a "mi smo još tu i to s najdubljim korijenima i kao Crkva i kao narod hrvatski".
Knjiga o Vrhbosanskoj nadbiskupiji podijeljena je u desetak poglavlja i donosi najvažnije događaje iz povijesti te nadbiskupije.
Suradnici na knjizi prikazali su povijest Katoličke crkve, točnije dolazak franjevaca u Bosnu 1291., razdoblje osmanlijske vlasti u BiH i vrijeme uspostave Vrhbosanske nadbiskupije u drugoj polovici 19. stoljeća, 1882.
Jedan od recenzenata Anđelko Akrap, profesor demografije s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, govorio je uz ostalo o iseljavanju katolika iz BiH. Podsjetio je da je po popisu 1991. u BiH bilo 755.859 Hrvata, a po crkvenoj statistici 830.000 katolika, većinom Hrvata.
Po popisu stanovništva 2001. u Hrvatskoj živi oko 450.000 osoba rođenih u BiH, od kojih su 384.000 Hrvati katolici.
Prof. Akrap je naglasio kako se iseljavanje katoličkog stanovništva s današnjeg bosansko-hercegovačkog državnog teritorija može ocijeniti kao jednom od temeljnih značajka demografske povijesti Hrvata katolika u BiH.
O knjizi "Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća" autora Franje Marića govorili su i generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije Mato Zovkić, povjesničar Mijo Korade i fra Anđelko Barun, gvardijan franjevačkog samostana Gorica/Livno.
(Hina) xatod ysp