Saborski zastupnici Možemo upozorili su da Hrvatska ne bi trebala odustati od klimatskih ciljeva i graditi klimatsku politiku po uzoru na američkog predsjednika Donalda Trumpa te se zalažu da bez odgode izađemo iz Ugovora o energetskoj povelji.
Saborski zastupnik Možemo Marin Živković istaknuo je kako Hrvatska, bez odgode, treba izaći iz Ugovora o energetskoj povelji i podsjetio da su se EU i Euroatom već povukli iz tog ugovora smatrajući da više nije usklađen s europskim klimatskim ciljevima i Pariškim sporazumom, što se vidi i kroz zaštitu ulaganja u fosilna goriva.
"Misle li ministar Šušnjar i premijer Plenković da će nas štete od klimatskih promjena za zdravlje ljudi i okoliš zaobići ako ih oni budu ignorirali jer je tako rekao Donald Trump", upitao se Živković i dodao da poplave, požari, toplinski valovi, dizanje razine mora i sve ekstremniji vremenski događaji ne zaobilaze Hrvatsku i da će cijena nečinjenja rasti iz godine u godinu.
Upozorio je i da će trošak prilagodbe na klimatske promjene rasti, a posljedice biti sve teže jer Hrvatska nije na vrijeme postala ugljično neutralna.
"I dok je solarna energija stvarno sve jeftinija, dok je megavat proizveden iz energije sunca po uloženom euru povoljniji nego bilo koji izvor energije iz neobnovljivih izvora energije, dok se ta razlika svake godine sve više i više povećava, ministar Šušnjar prije tjedan dana izjavljuje da je poticanje vjetra i sunca iza nas. Kaže da je to neisplativo. Kada ministar kaže da sunce i vjetar nisu isplativi, postavlja se pitanje za koga ti izvori energije nisu isplativi", rekao je Živković.
Dodao je da je ključno tko profitira od sunca i vjetra, jer dokle god je dojam da korist imaju isključivo veliki investitori, dio javnosti će tranziciju doživljavati kao nepravednu, a populisti će nuditi povratak fosilnim gorivima.
Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić naglasila je da znanstvenici godinama upozoravaju na ubrzano napredovanje klimatskih promjena i porast razine mora. Tako se predviđa da bi do kraja stoljeća porast mogao dosegnuti i oko 0,8 metara, a u Hrvatskoj se i dalje gradi uz samu obalu kao da se ništa ne mijenja, što podsjeća na film "Don't look up!", istaknula je Radojčić.
Spornim drži i ulaganja u nova istraživanja bušotina u Kazahstanu te istraživanja ugljikovodika, nafte i plina po Hrvatskoj jer, rekla je, takvo dugoročno vezivanje Hrvatske uz fosilne projekte produbljuje klimatsku krizu.