Ukrajinska je vojska, prema analizi podataka, između srijede i nedjelje ponovno osvojila 201 kvadratni kilometar vlastitog državnog teritorija od ruske vojske. Kako proizlazi iz analize neovisnog Instituta za proučavanje rata (ISW), ukrajinske snage od protunapada u lipnju 2023. nisu povratile toliko teritorija u tako kratkom vremenu.
Razlog tome je, navodi se, što je Rusija izgubila pristup satelitskom sustavu Starlink milijardera Elona Muska. Od početka veljače ruske ga snage više ne mogu koristiti, što je znatno utjecalo na komunikaciju među jedinicama i s tehničkom opremom.
Prema Kijevu, ruske su bespilotne letjelice uz pomoć Starlinka zaobilazile elektroničke sustave ometanja i onda precizno pogađale svoje ciljeve. Bez Starlinka, prošlog su tjedna prema ISW-u jedino 9. veljače zabilježeni ruski teritorijalni dobici. Ostalih je dana Kijev napredovao.
Američki tehnološki milijarder Elon Musk prvotno je pokrenuo razvoj Starlinka kako bi riješio problem nepostojanja pristupa internetu u neurbaniziranim dijelovima svijeta.
Sateliti su bili način omogućavanja brzog interneta širom svijeta, u regijama gdje to nije moguće ostvariti na uobičajen način, putem kablova ili optičkih vlakana, ili gdje bi takva infrastruktura bila toliko skupa da se jednostavno ne isplati.
U međuvremenu se područje primjene Starlinka znatno proširilo. Koristi se za komunikaciju u područjima pogođenima katastrofama, ali i od strane vojski ili prosvjednih pokreta, primjerice u regijama gdje je klasični internet uništen neprijateljskim napadima ili su ga isključili diktatorski režimi.
U osnovi, radi se o satelitskom internetskom sustavu u kojem gotovo 10.000 malih satelita okružuje Zemlju. Oni međusobno razmjenjuju podatke putem laserskih veza i pri tome ne ovise o stalnoj izravnoj vidljivosti sa zemaljskom stanicom koja satelitski sustav povezuje s klasičnim internetom.
Za razliku od drugih internetskih satelita, koji kruže na visini od oko 36.000 kilometara, Starlinkovi sateliti nalaze se na svega oko 550 kilometara iznad površine Zemlje. Zahvaljujući tome, internetski se signali prenose mnogo brže, a kašnjenja su toliko mala da su moguće i aplikacije koje zahtijevaju veći protok podataka.
Korisnicima je potreban samo mali prijemni terminal s elektronički upravljanom antenom, koja se automatski usmjerava prema trenutno dostupnim satelitima. Starlink je već korišten u više kriznih područja, i to i u ratnim zonama i u situacijama kada vlasti gase internet.
U Sudanu se, tijekom građanskog rata, Starlink prije svega veže uz Snage za brzu podršku (RSF), paravojnu formaciju koja ratuje protiv regularne vojske. Prema dostupnim izvješćima, stotine uređaja prokrijumčarene su u zemlju preko Ujedinjenih Arapskih Emirata, a s vremenom se razvio i crni tržišni lanac za Starlink terminale.
RSF ih koristi za komunikaciju i koordinaciju svojih milicija, dok državne oružane snage (SAF) pokušavaju spriječiti njihov uvoz i uporabu. U Iranu su, početkom 2026., izbili masovni prosvjedi protiv režima u Teheranu, a vlasti su, među ostalim, reagirale gašenjem interneta.
Ipak, prema izvješćima, tisuće Starlink terminala prokrijumčarene su u zemlju i prodavane na crnom tržištu po visokim cijenama. To je prosvjednicima navodno omogućilo da koordiniraju demonstracije i komuniciraju unatoč državnoj cenzuri.
U Venezueli se Starlink ranije koristio kao način probijanja informacijskih blokada i osiguravanja pristupa otvorenom internetu. Nakon američke intervencije u siječnju 2026., tijekom koje je uhićen Nicolás Maduro, Musk je građanima Venezuele privremeno ponudio besplatan pristup internetu.
U Pojasu Gaze Starlink se od srpnja 2024. koristi ponajprije u humanitarne svrhe, u teško razorenom području gdje je infrastruktura često nefunkcionalna. Humanitarne organizacije i jedna poljska bolnica oslanjale su se na njega za telemedicinsku pomoć i logističku koordinaciju. Širi pristup za civile i dalje je ograničen.
Starlink je od početka ruskog napada u veljači 2022. postao jedno od ključnih komunikacijskih sredstava u ratnoj zoni. Koristi ga vojska, uključujući za koordinaciju jedinica, upravljanje dronovima i kontrolu bespilotnih sustava, a u civilnom sektoru njime se služe bolnice, službe spašavanja, energetske kompanije i željeznica.
U javnosti se pojavljuju i navodi da Starlink koristi i ruska vojska, preko terminala ilegalno prokrijumčarenih u zemlju preko trećih država. Ukrajinsko Ministarstvo obrane ranije je priopćilo da surađuje sa SpaceX-om kako bi se takva uporaba što više ograničila.
U mnogim konfliktnim zonama Starlink je jedini izvor internetske veze. To Elonu Musku daje iznimno velik utjecaj. Komunikacija čitavih vojnih struktura ili humanitarnih organizacija ponekad ovisi o njegovoj tvrtki SpaceX. Tako je Musk ranije odbio Ukrajini omogućiti aktivaciju usluge za napad u blizini Krima.
I američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je Ukrajini gašenjem satelitske veze kako bi prisilio Kijev na ustupke u pregovorima. Kritike postoje i iz ekološke perspektive. Starlinkovi sateliti proizvode se masovno i imaju vijek trajanja oko pet godina.
U prosjeku, jedan do dva satelita dnevno sagore u Zemljinoj atmosferi, a oslobođeni aluminij-oksid mogao bi utjecati na ozonski omotač i pridonijeti globalnom zagrijavanju. Osim toga, velik broj satelita reflektira sunčevu svjetlost, čineći noćno nebo svjetlijim, što može imati posljedice i za životinjski svijet.
Kako bi se razbio monopol Starlinka, posebno se u Europi već radi na alternativi. Trenutačno najveći privatni konkurent SpaceX-u je tvrtka Eutelsat. Međutim, njezin sustav OneWeb, s flotom od nešto više od 600 satelita, znatno je manji i prvenstveno usmjeren na poslovne korisnike i pomorski sektor.
Eutelsat sudjeluje i u razvoju projekta IRIS² - ambiciozne i visokosigurne satelitske mreže Europske unije, koja bi trebala Europu učiniti manje ovisnom o Starlinku. No ona neće biti puštena u rad prije 2029.
Konkurencija se pojavljuje i u samim Sjedinjenim Državama. Tvrtka Amazon, u vlasništvu milijardera Jeffa Bezosa, ubrzano razvija vlastiti sustav "Amazon LEO". Amazon planira uslugu pokrenuti još tijekom ove godine u SAD-u i u Njemačkoj. Na nebu će uskoro postati još gušće, jer Kina razvija čak dva vlastita satelitska komunikacijska sustava.
Državni projekt "Guowang" namijenjen je prije svega nacionalnim i vojnim potrebama i trebao bi obuhvatiti do 13.000 satelita, dok je projekt "Qianfan", planiran s oko 12.000 satelita, više komercijalno orijentiran i usmjeren prema tržištima zemalja u razvoju. Prva masovna lansiranja za oba projekta očekuju se već tijekom ove godine.