NA DANAŠNJI dan prije 140 godina Zagreb je pogodio ogroman potres koji se naziva Veliki zagrebački potres. Bio je jačine osam stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6.3 po Richterovoj ljestvici, i najjači je poznati potres u Zagrebu. Dogodio se u sedam sati, 33 minute i 52 sekunde, a trajao je 10 sekundi.
Usmrtio je tri osobe, a oštećeni su gotovo svi tadašnji objekti u gradu. Ljudi su se u grad počeli vraćati tek u prosincu, kad se nastavilo i s nastavom u školama.
"Deveti studena 1880. biti će u povjesti grada Zagreba crnimi slovi upisan. U 7 sati i 35 časova zbio se užasan potres i trajao do 30 secunda, a bio mu je pravac od sjevero-zapada na jugo-istok. Kao što je danas vrieme žalostno, tako se je i nad gradom Zagrebom žalost nadvila. Sitna kiša, što s neba sipi, mislio bi da su suze; da samo nebo plače", pisalo je 9. studenog 1880. u tadašnjim dnevnim novinama Obzoru.
Seizmolozi podsjetili na najrazorniji zagrebački potres
Na ovaj događaj podsjetili su seizmolozi Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, koji su o tome objavili veliki tekst s fotografijama.
U tekstu se, među ostalim, navodi da se u Zagrebu tada potres osjetio intenzitetom od VIII stupnjeva EMS-98 ljestvice. Osjetio se, primjerice, i u Vukovaru, udaljenom 235 km od epicentra intenzitetom V° EMS-98 ljestvice, a u Češkim Budjeovicama stala su dva sata "njihalice" i sat na crkvenom tornju. Potres su osjetili i u Dubrovniku, 397 km od epicentra.
"Posljedci ovoga potresa bijahu užasni. Iza prvoga udarca uzvitlala se cielim gradom silna prašina; dimnjaci i silno ciglovje popadaše s krovova, vatrobrani zidovi porušiše se te pokriše ulice ruševinom", stajalo je u izvještaju tiskanom na 141 stranici.
Od ukupno 3670 objekata gotovo svi su oštećeni, a 12.6 posto zgrada je teško oštećeno. Dva dana kasnije dogodio se snažan naknadni potres koji je dodatno uznemirio građane, a u godini dana nakon glavnog potresa osjetilo se oko 200 naknadnih potresa.
Ogromno razaranje
Iako je bilo poginulih i ozlijeđenih, Zagreb je ipak izbjegao sudbinu Dubrovnika, koji je potres 1667. godine praktički sravnio sa zemljom i odnio 3000 života. Bogatiji Zagrepčani mogli su si priuštiti odlazak u druge dijelove Austrougarske dok se grad nije ponovno izgradio, ali siromašni su morali ostati u gradu i pomagati pri sanaciji.
Stradanje grada svojim fotoaparatom zabilježio je Ivan Standl, koji je iste godine izdao album naslova "Slike zagrebačkog potresa od 9. studenog 1880". Dio tih fotografija ostao je u fonoteci Ministarstva kulture, koje ih je objavilo 2010. godine nakon jednog zagrebačkog potresa.
Dobra strana je bila obnova i modernizacija koja je uslijedila
U iznimno kratkom vremenu nakon samog potresa, ali i u manjim popratnim podrhtavanjima tla koja su uslijedila u nadolazećim mjesecima, grad je pretrpio stravično razaranje. Ne samo da je stradao centar i da su uništene najznačajnije građevine, groblja i crkve, nego je teška šteta počinjena i u prigradskim naseljima poput Šestina, Vrapča, Kustošije, Stenjevca, Bistre, Brdovca, Samobora, Kerestinca, Stupnika, Remeta, Granešine, Čučerja, Resnika, Prozorja, Sesveta, Vugrovca, Kašine, Sv. Helene.
Ministarstvo navodi kako je veliki potres iz 1880. imao i dobru stranu, potaknuo je obnovu i modernizaciju grada. Veliki utjecaj pri ponovnoj izgradnji imao je Herman Bolle, austrijski arhitekt koji je, osim u Zagrebu, radio i u Karlovcu, Našicama, Osijeku, Đakovu ili Turopolju.