FOTO Srb pod opsadom policije: Prosvjednici predvođeni Kelemincem skandirali "Za dom spremni"

Foto: N1, Duško Jaramaz/Pixsell

U DONJEM SRBU je održano okupljanje sudionika antifašističkog skupa u organizaciji SABA I SNV-a  kojim se obilježava 75. obljetnica ustanka naroda Like , koji je počeo u podne u podnožju velikog partizanskog spomenika gdje je, na današnji dan prije 75 godina, nakon više tjedana ustaške represije, stanovništvo ličkog kraja podiglo ustanak.

Međutim, prosvjedni skup organizirao je i A- HSP kojeg vodi potpredsjednik A HSP-a Vladimir Kinđerski, a koji je Hini uoči skupa rekao da će to biti "mirno okupljanje, samo da bi se ukazalo na činjenicu da je SNV-ov skup eklatantni povijesni falsifikat.

Razvoj događaja:

14:50 Pred okupljenim prosvjednicima Keleminec je održao govor u kojem je još jednom ponovio kako je u Hrvatskoj Milorad Pupovac i ministar MUP-a i predsjednica Republike i Hrvatske i predsjednik Vlade RH, ali i ministar financija. "Nitko mi ne može zabraniti da dođem u Hrvatsku", rekao je Keleminec.

14:00 Keleminec i prosvjednici uzvikuju "Za dom spremni"

13:20 Pupovac je poručio: Oni kojima je današnji dan kontroverzan neka pročitaju tekst Goldsteina. Mi ne spadamo među ekstreme, mi želimo normalan život.

13:05 Nikola Budija u govoru je napao Kolindu jer je izbacila bistu Tita s Pantovčaka. "Ja sam Hrvat al nisam ustaša, nego Titov borac", rekao je.

13:00 Uz partizanski spomenik u Donjem Srbu gdje je u podne počeo program proslave Dana ustanka naroda Like, u organizaciji SNV-a i SABA-a, žene s hrvatskim barjacima, njih 15, za vrijeme govora bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, pjevale su domoljubne pjesme i tako ometale govornika.


Prosvjednice su se potom same udaljile sa skupa, bez prisile policije.

Saša Milošević je u ime SNV-a odmah reagirao rekavši da policija nije osigurala na vrijeme prijavljeno javno okupljanje.

12:50 Prosvjednici su prekinuli Mesićev govor pjesmom "Lijepa li si".

12:30 Položeni su vijenci. Predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava, Dražen Keleminec, nakon pregovora s policijom i pružanja pasivnog otpora, odlučio je ući u autobus za Borićevac gdje će prisustvovati služenju svete mise za žrtve.

12:15 Počelo je obilježavanje Dana ustanka, a stigao je i Stjepan Mesić. Željko Glasnović izvrijeđao je Zorana Pusića za vrijeme davanja izjave, nazvavši ga moralnom nakazom.

11:55 Policija je propustila kolonu prosvjednika koji kreću prema Srbu u tri autobusa i nekoliko desetaka osobnih automobila. Druga skupina prosvjednika je u Srbu. javlja N1.

11:50
Nakon što su prosvjednici blokirali magistralu jer ih policija nije pustila u Srb, prosvjednici su ipak propušteni. Među prosvjednicima je i Keleminec, koji ima zabranu ulaska u Srb. Policija ga ne pušta da prođe, zbog čega je sjeo na cestu i pruža otpor.


Keleminec: Uhitit će me po nalogu Pupovca


Predsjednik A-HSP Dražen Keleminec je još u Bruvnu, gdje su članovi A- HSP formirali kolonu automobila i dva autobusa za zajednički odlazak na prosvjed u Srb, rekao novinarima kako očekuje da će ga pred Srbom uhititi i to po nalogu, kako je rekao, "ministra unutarnjih poslova Milorada Pupovca". Upitan je li to lapsus, odgovorio je da nije jer da je u Hrvatskoj Milorad Pupovac i ministar MUP-a i predsjednica Republike i Hrvatske i predsjednik Vlade RH, ali i ministar financija jer "Pupovac dobiva veliki novac kad plaća po 200 kuna svakom od sudionika proslave u Srbu i trošak puta iz Srbije i BiH "i to svima onima koji su vršili agresiju na Republiku Hrvatsku".

Predsjednik A-HSP javno je pozvao Hrvatice i Hrvate da s hrvatskim barjacima dođu na "prosvjed protiv svih onih koji danas pod krinkom antifašizma dozvoljavaju slavlje četničkih zločina, protiv onih koji veličaju ideologiju Velike Srbije i četničkih zločina nad nedužnim Hrvatima Brotnje i Boričevca i drugih Hrvata  na području Like od 27. srpnja 1941. nadalje, ali protiv onih koji podržavaju agresiju na Hrvatsku koja je započeta 25. srpnja 1990.  mitingom četnika u Donjem Srbu i huškaškim govorima Šešelja i Raškovića".

Nasuprot tome SNV, čiji je predsjednik Milorad Pupovac, dopisom se uoči skupa pisano odredio prema zločinima nad Hrvatima u hrvatskim selima Brotnja i Boričevac, uz naglasak da se "većina srpskog stanovništva nije opredijelila za četnike, već za partizane".  Sasvim je jasno, piše SNV, da su partizani bili pokretači i glavna snaga ustanka i da je ustanak bio jedini izlaz za srpsko stanovništvo Like, kojem je prijetilo potpuno fizičko uništenje. Unatoč nespornim zločinima koje su počinile četničke formacije i dio partizanskih snaga, ne može se osporiti činjenica da je ustanak u Srbu 27. srpnja 1941. postavio temelje antifašističke borbe u Hrvatskoj. Četiri godine nakon početka ustanka, bratstvo i jedinstvo Srba, Hrvata i drugih naroda toj je borbi donijelo pobjedu. Oružane borbe su počele u vidu masovnog narodnog ustanka, a ne partizanskog načina ratovanja. Dakle, za razliku od ostalih krajeva Hrvatske i Bosne, u kojima je antifašistički otpor nastajao od malih logora i borbenih grupa do brojnijih četa i odreda, u drvarskom kraju Bosne i u hrvatskom kotaru Donji Lapac ustanak se dogodio stihijski i odjednom, kao općenarodni otpor ustaškoj represiji.

SNV: Stradanja bi '41 bila veća da se većina srpskog stanovništva nije opredijelila za partizane

Puna kontrola nad postupcima raznih grupa naprosto nije bila moguća, piše u dopisu SNV-a, posebno kada se uzme u obzir da je diferenciranje ustanika na pročetnički orijentirane i na tzv. gerilce (partizane) bila proces koji je trajao neko vrijeme. Sve su to bili uzroci zločina nad Hrvatima i muslimanima. Na žalost, takvih je osvetničkih postupaka tokom ustanka bilo na više mjesta. Više je navoda u kojima se spominju zločini koje su počinili četnici i dio partizanskih snaga poput ubojstva 37 članova/ca obitelji Ivezić iz Brotnje 28. srpnja.  Njihove kuće su opljačkane i uništene. Unatoč nastojanjima Gojka Polovine da spriječi osvetništvo i upozori Boričevljane, u Boričevcu je 2. kolovoza  pobijeno 55 Hrvata koji se nisu, poput brojnih svojih sumještana, sklonili u Kulen Vakuf. Pod izlikom da je veći dio stanovnika sela sudjelovao u zločinima počinjenim u Suvaji, svi su do jednoga poubijani, a cijelo selo je spaljeno. Najveća osvetnička ubijanja hrvatskih i muslimanskih seljaka i građana dogodila su se u rujnu, prilikom napada ustanika na Kulen Vakuf. Sigurno je da bi osvetničkih akcija bilo i više, piše SNV zaključno, da se većina srpskog stanovništva nije opredijelila za partizane, a ne za četnike. U protivnom, hrvatsko i muslimansko stanovništvo bi već u toku rata bilo izloženo znatno širim reperkusijama koje su zagovarali veliki dijelovi četničkog pokreta.

U bivšoj je državi 27. srpnja bio službeno 'Dan ustanka naroda Hrvatske', ali je, nakon osamostaljenja Hrvatske, taj praznik ukinut i kao zamjena uveden Dan antifašističke borbe , hrvatski državni blagdan koji se slavi 22. lipnja u spomen na osnutak Prvoga sisačkog partizanskog odreda i početka organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj.

 

>> FOTO Index u Srbu: Ustaše na logorovanju pišaju po hrvatskim kostima

Podsjetimo, podno spomenika ustanku članovi A-HSP-a postavili su šator u znak prosvjeda zbog proslave obljetnice.

Na svečanosti će, uz ostale, govoriti bivši predsjednik Republike i počasni predsjednik SABH-a Stjepan Mesić, predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.

U najavi skupa, SNV konstatira kako je "sasvim jasno da su partizani bili pokretači i glavna snaga ustanka", koji je bio "jedini izlaz za srpsko stanovništvo Like, kojem je prijetilo potpuno fizičko uništenje".

"Unatoč nespornim zločinima koje su počinile četničke formacije i dio partizanskih snaga, ne može se osporiti činjenica da je ustanak u Srbu 27.7.1941. postavio temelje antifašističke borbe u Hrvatskoj", navodi se u najavi skupa.


 

Pročitajte više