MINISTAR pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je da će jedno od ključnih oružja u borbi protiv korupcije biti uvođenje obveze objavljivanja podataka o trošenju novca poreznih obveznika u županijama, gradovima i općinama.
Uzor za to, pojasnio je Malenica, objavljivanje je podataka o trošenju javnoga novca po uzoru na državni proračun i državnu riznicu. U Ministarstvu pravosuđa i uprave potvrdili su nam da se radi na izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, čime će se regulirati i to pitanje.
Ministarstvo kaže da sprema zakone kojima će prisiliti lokalne čelnike da objavljuju podatke o potrošnji
"U dio zakona koji se odnosi na financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave planira se uvrstiti odredba kojom se propisuje da su općina, grad i županija dužne objaviti informacije o trošenju proračunskih sredstava na svojim mrežnim stranicama tako da te informacije budu lako dostupne i pretražive", objašnjava se u odgovoru Ministarstva pravosuđa i uprave na upit Indexa.
Oko potrebe uvođenja transparentnosti nad trošenjem proračunskog novca malo tko može imati primjedbe, posebno u situaciji kada gotovo svakodnevno svjedočimo aferama vezanima upravo za netransparentno trošenje javnoga novca. Ipak, u ovom je trenutku još nejasno kako će ovaj vladin projekt konkretno izgledati u praksi. Ne kaže se bez razloga da je vrag u detaljima.
Hoće li se objavljivati baš svaki račun ili samo vrsta potrošnje?
Na to je ovih dana upozorio ekonomist i poduzetnik Vuk Vuković, koji je u svojoj objavi na Facebooku istakao da uvođenje obveze lokalnim jedinicama da po uzoru na državnu riznicu prikazuju kako se troši novac poreznih obveznika ne predstavlja pravu transparentnost.
"Svi gradovi i općine već objavljuju sve po uzoru na državni proračun. Grad Zagreb "objavi na internetu" da je potrošio 800 milijuna kuna na tekuće i kapitalne transfere. To je stavka proračuna bez da pojma imamo gdje je taj novac završio. Državni proračun "objavi na internetu" da je potrošio 2,3 milijarde na "ekonomske poslove koji nisu drugdje svrstani" prošle godine. To za 99,9 posto građana ne znači baš ništa. Transparentan proračun prikazuje apsolutno svaki račun kojeg je tijelo javne vlasti izdalo i potrošilo. Tko je dobio novac, za koju protuuslugu i zašto? Jedini pravi transparentni proračuni su oni gdje možete vidjeti točno na što sve troši vaš (grado)načelnik (nadam se jednog dana i ministar), kolike su plaće u javnoj upravi pojedinačno, svaku firmu koja je ikad radila s gradom ili općinom te koliko su novaca dobili. Sve ostalo je mazanje očiju", napisao je Vuković na Facebooku.
Transparentnost nije isto što i otvorenost
U razgovoru za Index Vuković je pojasnio da u vladi govore o otvorenosti proračuna prema građanima, ali napominje da to već imamo. Ono što nedostaje je, smatra naš sugovornik, prava transparentnost.
"Transparentnost je kada se vidi svaki račun na koji se trošio novac poreznih obveznika, svaki rashod, svaka potrošena kuna. To se odnosi na svaki ručak koji se plaća javnim novcem, svako putovanje i svaka dnevnica, svaka nabava i svi građevinski radovi. To se onda može nazvati transparentnošću", poručio je za Index Vuković.
Taj model transparentnosti već primjenjuju pojedini gradovi i općine u Hrvatskoj, iako ih je vrlo malo. Vuković kao primjere navodi Bjelovar i Omišalj, a u tome im je, ističe, pomogao Institut sinergije znanosti i društva, u kojem je on jedan od čelnih ljudi.
U Bjelovaru građani znaju o svakoj potrošenoj kuni, Hrebak vjeruje da će Plenković to uvesti svima
"Prikazujemo svaki trošak koji plaćaju građani Bjelovara, svaki račun koji se plaća iz gradskog proračuna i sve plaće. Građani imaju pravo znati kako se troši njihov novac. Ovo je najkrupniji korak u borbi protiv korupcije u zadnjih 30 godina", poručuje za Index gradonačelnik Bjelovara, saborski zastupnik i šef HSLS-a Dario Hrebak.
Dodaje kako je zadovoljan takvim oblikom transparentnosti jer time pokazuje da njegova administracija nema što skrivati i da on nije lokalni šerif. Ipak, upozorava, dosad se malo koji drugi lokalni čelnik odlučio na takav iskorak. Stoga vjeruje da će vlada Andreja Plenkovića, kojoj je potporu dao i zbog najave transparentnosti trošenja javnoga novca, ispuniti obećanje koje je dala.
"Vjerujem da će to realizirati. Mislim da se ide u tom pravcu", poručuje Hrebak.
SDP-ovka Ahmetović: Oni govore o modelu državne riznice, ali to nije prava transparentnost
Za razliku od njega, načelnica Omišlja i saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović, u čijoj je općini također uveden program transparentnosti trošenja novca iz lokalnog proračuna, vjeruje da Plenkovićeva vlada neće uvesti pravu transparentnost.
"Oni govore o modelu državne riznice, a to nije prava transparentnost, nego otvorenost. Kada pretražujete državnu riznicu, izbacit će vam se, primjerice, da je toliko i toliko kuna nekom plaćeno na intelektualne usluge, ali iz toga ne možete zaključiti koje su to točno usluge na koje je potrošen novac poreznih obveznika", ocjenjuje za Index Ahmetović.
U općini Omišalj na otoku Krku od početka ove godine, ističe Ahmetović, može se vidjeti svaki trošak koji je podmiren iz općinskog proračuna pa su tako zainteresiranoj javnosti dostupni svi podaci o potrošnji, uključujući i plaće, s izuzetkom osobnih podataka o korisnicima socijalnih davanja. Podaci se, kaže naša sugovornica, ažuriraju svakog mjeseca.
"Porezni obveznici imaju pravo znati kako se troši njihov novac"
"Porezni obveznici imaju pravo znati kako se troši njihov novac. Tu onda nema mogućnosti manipulacija", naglašava Ahmetović.
Ovdje treba reći da istraživanja koja svake godine provodi Institut za javne financije (IJF) pokazuju da transparentnost lokalnih proračuna u Hrvatskoj raste iz godine u godinu. Primjerice, proračunska transparentnost lokalnih jedinica u Hrvatskoj prije pet je godina u prosjeku jedva dobivala dvojku, a do početka ove godine dosegla je četvorku. Pritom su najtransparentnije u davanju podataka o svom proračunu županije. Nešto manje od njih su transparentni gradovi, dok su najmanje transparentne općine. Ipak, to su prosječne ocjene: među lokalnim jedinicama, naime, postoje velike razlike.
Poseban je problem što se ovakav način ocjenjivanja temelji samo na formalnoj transparentnosti, odnosno na zakonskoj obvezi objavljivanja proračunskih dokumenata. U IJF-u stoga ukazuju na potrebu objave preciznijih podataka o potrošnji javnoga novca na lokalnoj razini, ali i na važnost pojednostavljivanja tih podataka, kako bi oni bili razumljivi svim građanima.
IJF: Sama objava proračunskih dokumenata ne znači potpunu transparentnost, to je tek prvi korak
"Sama objava dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, no smatra se prvim korakom k višim razinama transparentnosti neophodnim za sudjelovanje građana u proračunskom procesu i kontroli prikupljanja i trošenja javnih sredstava", ističe se u nedavno objavljenom newsletteru IJF-a.
I bivša ministrica uprave i znanstvenica sa zagrebačkog Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina Alibegović smatra da na planu postizanja veće proračunske transparentnosti u Hrvatskoj ima još jako puno posla. Posebno na lokalnoj razini.
Jurlina Alibegović podržava uvođenje programa koji će građanima omogućiti uvid u potrošnju svake kune. Ipak, ističe, svaka potrošnja javnoga novca mora biti argumentirana jer račun sam po sebi ne govori puno.
"Svaki račun treba biti argumentiran"
"Transparentno prikazivanje svakog računa je važno, ali nije dovoljno. Iza svakog računa treba stajati argumentacija, svaki prihod i rashod treba argumentirati", napominje za Index Jurlina Alibegović.
Stoga bi, dodaje, od lokalnih čelnika trebalo tražiti da jasno definiraju koji su im ciljevi u mandatu - je li to gradnja nove sportske dvorane ili staračkog doma, ili uređenje pojedinih površina. Također, građanima bi njihovi gradonačelnici ili općinski načelnici trebali objasniti čime će financirati te projekte. To bi onda bili argumenti i za, primjerice, uvođenje prireza, kao i za potrošnju iz lokalnog proračuna.
"Građanima treba jasno reći koji su ciljevi u narednom razdoblju te kako će se i kada realizirati. U tom kontekstu i računi bi dobili opravdanje. To bi onda bila prava transparentnost", zaključuje Jurlina Alibegović.