Nadbiskup Bozanić predvodio misno slavlje u crkvi Sv. Franje Ksaverskog

U POVODU u 250. obljetnice posvećenja crkve sv. Franje Ksaverskog, 60. obljetnice osnutka župe i 450. obljetnice svečeve smrti, večeras je svečano misno slavlje u crkvi na Ksaveru u Zagrebu na staroslavenskom jeziku predvodio nadbiskup zagrebački Josip Bozanić zajedno s 30ak svećenika zagrebačkih župa.

Nadbiskup Bozanić je u propovijedi posebno istaknuo misno slavlje na staroslavenskom jeziku, podsjetivši da je dio hrvatskoga naroda u tijeku cijele svoje povijesti slavio Boga na vlastitu jeziku i tako pretekao Drugi vatikanski sabor, koji je odlučio da svi narodi slave Boga na svom jeziku.

Podsjetio je i na ulogu španjolskoga misionara, isusovca Sv. Franje Ksaverskoga (1506.-1552.), u širenju vjere u 16. stoljeću, zajedno sa svojim subratom, osnivačem isusovačkoga reda svetim Ignacijem Lojolskim.

´To je posebno važno kad se crkve u Svetoj Zemlji pretvaraju u džamije, a Crkva u zapadnoj Europi doživljava reforme. Sveci su oni koji su znak života Crkve i oni su svjedoci da je Bog prisutan u svojoj Crkvi za sva vremena´, rekao je nadbiskup Bozanić.

Naglasio je da ´i naše stoljeće ima svoje svece, a na nama kršćanima je da ih prepoznajemo jer osobito preko njih djeluje Isus Krist´. ´U pluralnim mišljenjima i religijama Isus Krist ima posebno mjesto, a po Kristu dolazimo do spoznaje da je Bog Ljubav´, rekao je zagrebački nadbiskup.

Osvrnuvši se na današnje vrijeme, nadbiskup Bozanić je rekao kako su danas u Crkvi potrebna akcija i kontemplacija, novi putovi i nove duhovne vježbe u produbljivanju znanosti o religiji, te molitve. Podsjetio je i da je papa Ivan Pavao II. na početku 25. obljetnice svoga pontifikata pozvao Crkvu na kontemplaciju, na tihu molitvu Krunice Djevice Marije.

Današnja crkva sv. Franje Ksaverskog izgrađena je u svibnju 1752. Crkvom su upravljali isusovci sve do ukinuća njihova reda 1773. Od tada ona postaje područnom kapelicom Župe sv. Marka. Više od sto godina, sve do 1923., crkva je bila prazna, kad na Ksaver dolaze franjevci trećoredci, glagoljaši iz Hrvatskog primorja i sjeverne Dalmacije. Te iste godine na današnji dan, na blagdan sv. Franje Ksaverskoga, trećoredci su službeno uvedeni u posjed crkve. Toga dana služena je svečana misa na staroslavenskom u nazočnosti nadbiskupa dr. Antuna Bauera.

Godine 1925. uslijedila je velika obnova ksaverskog svetišta, Križnoga puta, portala, kalvarije, perivoja, crkve, te gradnja novog samostana. U jesen 1927. iz Krka na Ksaver dolazi Provincijalat franjevaca trećoredaca glagoljaša s odgojnim zavodima. Od 3. prosinca 1928. do nedavno u crkvi su se nalazili posmrtni ostatci krčkoga biskupa Antuna Mahnića.

Odlukom nadbiskupa Alojzija Stepinca 1942. na Ksaveru je osnovana župa.

Crkva sv. Franje Ksaverskoga za večerašnju svečanu proslavu i njenu veliku obljetnicu temeljito je obnovljena.