Novi čelnik NASA-e Jared Isaacman mijenja smjer američke svemirske agencije, a na događaju u Washingtonu predstavio je ambicioznu viziju koja uključuje nove planove za bazu na Mjesecu. Iako NASA već dugo planira uspostaviti naselje na Mjesecu u kojem bi astronauti mogli dugotrajno živjeti i raditi, ovo je prvi put da je agencija otkrila konkretan rok i plan za takav projekt, piše CNN.
"Mjesečeva baza neće nastati preko noći", rekao je Isaacman na događaju nazvanom Ignition. "Uložit ćemo otprilike 20 milijardi dolara tijekom idućih sedam godina i izgraditi je kroz desetke misija."
Nije odmah bilo jasno koliki dio od tih 20 milijardi dolara NASA može preusmjeriti iz drugih projekata, a koliko bi novih sredstava bilo potrebno. Među ostalim projektima koje je Isaacman, koji je preuzeo dužnost u prosincu, najavio, ističe se potpuno novo vozilo na nuklearni pogon za Mars, koje agencija namjerava lansirati do 2028. godine, što je iznimno kratak rok za svemirske misije. Put do financiranja i realizacije ovih inovacija uglavnom je nejasan i ne bez prepreka, no najave nude ključan uvid u transformativne planove kojima Isaacman želi ubrzati NASA-ine projekte.
Otkako je preuzeo dužnost, Isaacman radi na provedbi hrabrih promjena, a u utorak je predstavio svoj najopsežniji napor da prenese tu poduzetničku viziju. "Ako izvanredne resurse NASA-e usmjerimo na ciljeve Nacionalne svemirske politike, uklonimo nepotrebne prepreke napretku te iskoristimo potencijal industrije i partnera, tada će povratak na Mjesec i gradnja baze izgledati kao mali korak u usporedbi s onim što ćemo moći postići u godinama koje dolaze", poručio je.
Među brojnim najavama ističe se i odluka da će NASA pauzirati planove za razvoj svemirske postaje Gateway, koja je trebala kružiti oko Mjeseca u suradnji s međunarodnim partnerima. Zamišljena kao usputna postaja za koordinaciju putovanja tereta i ljudi prema mjesečevoj površini, Gateway će biti stavljen na čekanje, a agencija će postojeće resurse preusmjeriti na druge načine, uključujući izgradnju baze na Mjesecu.
"Značajni dijelovi postojeće opreme i postrojenja za Gateway mogu se izravno prenamijeniti kako bi podržali kratkoročne istraživačke ciljeve, skupa s orbitalnim elementima nužnima za misiju usmjerenu na mjesečevu površinu", izjavio je Carlos Garcia-Galan, izvršni direktor NASA-inog programa Mjesečeve baze. Isaacman je dodao da će NASA drastično povećati broj robotskih lendera koji prevoze teret i znanstvene instrumente na Mjesec, s ciljem da slijetanja postanu mjesečna pojava. Za usporedbu, od siječnja 2024. NASA i njezini komercijalni partneri poslali su četiri lendera s različitim stupnjevima uspjeha.
Pojačane robotske misije radit će usporedno s misijama s posadom u sklopu programa Artemis, čiji je cilj vratiti astronaute na Mjesec prvi put u pola stoljeća. Prva misija s posadom, Artemis II, trebala bi biti lansirana već 1. travnja i letjet će oko Mjeseca bez slijetanja. Krajnji je cilj ponovno spustiti ljude na Mjesec do početka 2028. i nakon toga uspostaviti češća slijetanja, s otprilike dvije misije s posadom godišnje.
Isaacmanov plan primorava NASA-u na izmjene ugovora i preispitivanje funkcioniranja svemirske infrastrukture, pogotovo sada kada je postaja Gateway stavljena po strani. Jasno je poručio komercijalnim svemirskim tvrtkama i NASA-inim dobavljačima da ne želi ponavljanje zastoja iz prošlosti, kada su izvođači dobivali milijarde dolara, a nisu ispunili obveze. Primjerice, kapsula za posadu Orion i raketa Space Launch System, koje su izradili industrijski partneri poput Lockheed Martina i Boeinga, probile su proračun za milijarde dolara i kasnile godinama.
Trenutno se tvrtke Blue Origin Jeffa Bezosa i SpaceX Elona Muska natječu u razvoju lunarnih lendera potrebnih za prijevoz astronauta s Oriona na površinu Mjeseca. Nedavna izvješća NASA-e upozorila su da napori obiju tvrtki kasne i riskiraju odgodu planiranog slijetanja ljudi na Mjesec nakon 2028. godine. Govoreći pred dvoranom punom predstavnika industrije i svemirskih dužnosnika, Isaacman je upozorio: "Očekujte neugodne poteze" ako tvrtke ne ispune svoje ugovorne obveze. To bi moglo značiti da je Isaacman spremniji od svojih prethodnika otkazati projekte koji se pokažu skupljima i složenijima nego što se prvotno mislilo.
Isaacman također planira da NASA-ino osoblje opsežnije surađuje s privatnim sektorom. "NASA neće samo stajati sa strane i nadati se najboljem, već će biti duboko uključena u rad s industrijom, čime se povećavaju izgledi za uspješna slijetanja", rekao je.
Misija na Mars 2028. godine, koju je Isaacman nazvao Space Reactor-1 Freedom ili SR-1 Freedom, prvi put će upotrijebiti tehnologiju nuklearnog električnog pogona u svemiru. Isaacman je veliki zagovornik ove tehnologije, koja obećava iznimno učinkovite motore idealne za misije u dubokom svemiru. Međutim, tehnologija donosi teške dizajnerske izazove, visoke troškove i rizike povezane s lansiranjem nuklearnih sustava, uključujući zračenje.
Misija SR-1 Freedom također će preuzeti ciljeve prethodno najavljene u sklopu predložene misije Skyfall, osmišljene za postavljanje helikoptera na površinu Marsa koji bi slijedili stope Ingenuityja, prvog vozila koje je ostvarilo kontrolirani let na tom planetu. Rezultati misije SR-1 Freedom također će poslužiti kao temelj za NASA-ine planove o stvaranju fisijskog reaktora na Mjesecu, koji bi mogao napajati bazu tijekom lunarnog dana i noći. Agencija je ranije otkrila namjeru da takav reaktor lansira do 2030. godine.
Steven Sinacore, NASA-in izvršni direktor programa za fisijsku površinsku energiju, koji će nadgledati i misiju SR-1 Freedom, rekao je za CNN kako očekuje da će morati upoznati javnost s takvim tehnologijama kako bi ublažio zabrinutost. "Mislim da ćemo morati upoznati javnost, ili joj barem objasniti o čemu je riječ", rekao je Sinacore. "U konačnici, tehnologija je sigurna. Na tlu je reaktor ugašen. Iz njega ne izlazi zračenje. Uključuje se tek u svemiru, i tek tada počinje emitirati zračenje."